"Božanstvena komedija" sastoji se iz tri celine - Pakao, Čistilište i Raj. Danteovo putovanje kroz tri zagrobna carstva omogućava mu da siđe skroz do dubine ljudskog greha da bi stigao do svetlosti oslobođenja od njega. Njegovo putovanje obuhvata božansko i ljudsko, nebo i zemlju, vreme i večnost. Putovanje predstavlja traganje ljudske duše za apsolutnom srećom, mirom, konačnim apsolutnim prosvetljenjem I slobodom. Ova "sveta poema" koja je obeležila XIV vek, prerasla je svoje vreme i postala je blago, po mnogim mišljenjima, za sada neprevazidjeno na celome svetu.

Grčka mitologija sastoji se od mitova i legendi o mnogobrojnim božanstvima, herojima i čudovištima. Naći ćete priče o nastanku sveta, o "problemima" bogova, kao i priče o životima najpoznatijih heroja mitologije Perseja, Herakla, Ahila i Odiseja. A za neke mitove ste siguran sam i sami čuli...Ali... Ako vas zanima kako su povezani Pegaz i Himera, ili Prometej i Ahil... Ako vas zanima zašto se za neki težak posao kaže Sizifov posao i zašto se za nekoga ko se stalno gleda u ogledalu kaže da je narcis...onda ovu knjigu ne smete da propustite, jer će vam dati odgovore na ova, i još mnoga pitanja. MORAM DA NAGLASIM, KNJIGU JE NAPISAO NIKOLAJ ALBERTOVIČ KUN. JA JE SAMO PREPISUJEM OVDE. P.S. Ubacivaću i neke slike sa interneta kojih nema u knjizi da bi izgledalo zanimljivije... Nadam se da će vam se dopasti... Uživajte u čitanju :)

Miomira i Ninoslav naizgled su nespojive ličnosti - ona je lepa razmažena bogatašica, on siromašni student iz unutrašnjosti. Ali ljubav ne bira ni vreme ni mesto. Ona jednostavno plane da bi nam život obasjala svetlošću. Mir-Jam u svojim romanima izuzetno oslikava život u Srbiji između dva rata posebno se baveći moralnim obrascima i običajima toga vremena. Svaki njen roman obavezno je sadržao i poneku pouku namenjenu mladim devojkama. Granica između dobrog i lošeg, onoga što treba i ne treba učiniti jasno je postavljena kako bi poučila i podsetila na ono što se zaboravlja - najvažniji su međusobno razumevanje, podrška i poštovanje. Miomira i Ninoslav, naizgled dva sveta, čija ljubavna priča počinje kada Ninoslav, pravnik bez posla, dolazi u kuću bogatog vlasnika banke da podučava njegovog sina gimnazijalca koji kuburi sa školom. Još jedna ljubavna priča u prepoznatljivom pitkom stilu, a koja posle mnogo bura i nesporazuma ipak ima srećan kraj.

Izabrana poezija Aleksandra Sergejevića Puškina.

Esej Mit o Sizifu inspirisan je idejom o životu kao ciklusu koji se stalno ponavlja. Sizif je lik iz grčke mitologije. Bogovi su ga osudili da bez prestanka kotrlja veliku stijenu do vrha jedne planine, odakle je kamen ponovo padao usljed svoje sopstvene težine. Oni su mislili, s izvjesnim pravom, da nema užasnije kazne od beskorisnog i beznadnog rada. Mit o Sizifu Albera Kamija je ogled o apsurdu. U njemu Kami govori o apsurdnom rasuđivanju, apsurdnom čovjeku, apsurdnom stvaranju, mitu o Sizifu, kao i dodatak pod nazivom Nada i apsurd u djelu Franca Kafke.

„Ljubav je slatko ropstvo, brak je ropstvo bez slasti" ... ... 💗

Tragedija Williama Shakespearea Kralj Lear (King Lear) smatra se za jedno od njegovih najvećih djela. Naslovni lik u njoj završava u ludilu i tragičnoj smrti zbog svojih odluka i pogrešaka: svoje je kraljevstvo razdijelio kćerima na temelju njihovog laskanja. Temelji se na staroj legendi o Leiru, polu-legendarnom keltskom kralju Britanije iz vremena prije rimskog osvajanja. Shakespeare je koristio više izvora, od kojih je najvažniji The Chronicles of England, Scotlande, and Irelande (1587) Raphaela Holinsheda. Legenda o Learu bila je dobro poznata prosječnom elizabetanskom posjetitelju kazališta. Kralj Lear je najvjerojatnije nastao između 1603. i 1606. godine. Prva je verzija tiskana u quarto izdanju 1608. godine, ponovno 1618. godine, a izmijenjena verzija uključena je u "first folio" izdanje sabranih Shakespeareovih drama 1623. godine. Izvedena je prvi put 26. prosinca 1606. godine. U izvornom obliku igrala se nakon restauracije i ponovnog otvaranja kazališta sve do 1675. godine. U nekoliko sljedećih stoljeća Kralj Lear se postavljao u adaptiranim verzijama, koje su imale sretan kraj: završavale su brakom Cordelije i Edgara, a Lear ne bi umro nego bi se vratio na prijestolje. Drama postaje "nepodobna" krajem 18. i početkom 19. stoljeća, jer je tadašnji engleski kralj George III patio od mentalne bolesti. Konačno 1838. godine ponovno se igra u izvornoj Shakespeareovoj verziji. Za ponajbolju izvedbu Kralja Leara u 20. stoljeću smatra se ona iz 1962. u režiji Petera Brooka i sa Paulom Scofieldom u naslovnoj ulozi, koja je 1971. godine prenesena i na film. Leara su igrali brojni poznati glumci kao što su Laurence Olivier, Orson Welles, James Earl Jones, Anthony Hopkins, Christopher Plummer, Ian McKellen, Kevin Kline, a u Hrvatskoj Rade Šerbedžija, u poznatoj izvedbi ove drame Kazališta Ulysses u režiji Lenke Udovički, koja je 2001. godine premijerno izvedena na Brijunima i koja se izvodi cijelo desetljeće.

Praznina se popunjava. Strah se savlađuje. Nad moćima se uspostavlja kontrola. Jedino je ljubav lek sama sebi. Ali i lekovi imaju protiv dejstvo,zar ne?

Šta se desi kada tajna skrivana vekovima, poželi da bude otkrivena? Sa sobom povlači još mnoge tajne, ali samo postepenim rešavanjem jedne za drugom misterijom, ona glavna može biti otkrivena i vidljiva jer svet zaslužuje da zna istinu! Posvećeno osobi sa istim mozgom