Dominantnost. Osamljenost. Crnilo. To vidi Drake kada se pogleda u ogledalo. Sreću. Stidljivost. Ljubav. To vidi Destiny kada se pogleda u ogledalo. Ali, što oni vide kada pogledaju jedno u drugo? Cover by: @cute_but_psycho

Kad poznanstvo prelazi u prijateljstvo, prijateljstvo prelazi u strast, strast u zaljubljenost... Ima li mjesta za ljubav ili će sve ostati samo slatka tajna?

On se krije iza maske mraka.On je sve ono čega se oni plaše.Njegove oči ne gledaju nikoga osim sebe.On je vrag koji nema trunke osjećaja.Mafija je njegovo drugo ime. "Dali osjećaš to Larisa?Kako ti se koža ježi svaki put kad sam blizu" "Ti u meni ne stvaraš nikakve osjećaje" "Srce, lažeš samu sebe" Upozorenje:Priča sadrži psovke i seksualni sadržaj

Zabranjene ljubavi su uvjek najslađe... Ona još nije punoljetna , ide u medicinsku školu.... On vodi najpoznatiji klub zvan Podzemlje ima 24god... Njegov klub je gnjezdo mafijaški poslova... Što će se dogoditi kada se ona pojavi u klubu? Hoćeli poremetiti to gnjezdo? Moželi Kralj biti sretan uz princezu ili će mu ipak trebati neka druga koja će biti kraljica? Zavirite u moju priču i saznajte!!❤ 22.11.2k17 #2 in romance 2.12.2k17 #1in romance

"Lutko, ja sam tvoja noćna mora." hladno je rekao...

'Bila je dovoljna tek obična pozivnica da se obična cura zavuče u srce zavodnika.'

Povrijedio me, ostavio me... Zaboravio je na sve što smo imali... Ja nisam... Sve dok nisam ugledala najljepše zelene oči... Najseksi osmijeh na svijetu. Tara je imala pravo... Braća Klimov ubojiti su za žene...

Ti si Aleksandar, ruski mafijaš. A ja... Doris, obična konobarica kojoj si se svidio. #1 in SHORT STORY

Spjev Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića nastao je na temelju zbiljskog, suvremenog događaja, o kojemu su u to vrijeme čak pisale novine, premda se Mažuranić u svom djelu ne drži doslovno stvarnih činjenica: o ubojstvu turskog silnika i velikaša Smail-age Čengića od strane hercegovačkih Crnogoraca u Drobnjacima, u današnjoj Crnoj Gori 1840. godine. Prema povijesnim saznanjima čini se da Čengić nije bio tiranin i da je ubijen podmuklo i u snu, što je Mažuraniću vjerojatno bilo poznato, ali je stvarne događaje u spjevu prilagodio tako da odgovaraju njegovoj osnovnoj idejnoj i dramaturškoj koncepciji. Napisao ga je za časopis Iskra, na nagovor i po narudžbi svog šurjaka Dimitrije Demetra. Na odabir teme iz Bosne sigurno je presudno utjecao Matija Mažuranić, Ivanov mlađi brat, koji je autor glasovitog putopisa Pogled u Bosnu (1842) i koji je 1830-tih proputovao tu u to vrijeme iz Hrvatske perspektive nepristupačnu i egzotičnu zemlju. Mažuranić je prije pisanja svog pjesničkog remek-djela temeljito izučavao svoje prethodnike: narodno pjesništvo, dubrovačke pjesnike, ponajviše Gundulića, zatim Kačića Miošića i druge. Pišući stihove o konkretnom muslimansko-kršćanskom sukobu, Mažuranić priča univerzalnu priču o prolaznosti sile, pravdi, slobodi i pobjedi dobra nad tiranijom. Samovoljnom Smail-agi suprotstavljen je kolektivni junak, obespravljena kršćanska raja. Spjev je doživio preko 150 izdanja. Preveden je na brojne strane jezike još u 19. stoljeću, pored ostaloga i na talijanski (1869. i kasnije), njemački (1874. i kasnije), mađarski (1896), engleski (1918), francuski (1926), latinski, španjolski, poljski, češki i druge jezike. Smrt Smail-age Čengića smatra se najvažnijim djelom Hrvatskog narodnog preporoda i vrhuncem hrvatske književnosti 19. stoljeća.

Nastavak Ane Karenjine.