"I svaki put kad smo blizu ko da se borim za kisik." Gledao ju je sa velikom nevjericom u oćima,pokušavajući sam sebe uvjeriti da je djevojka ispred njega uistinu stvarna. Pokuša diskreno podignuti ruku do očiju sa namjerom da ih protrlja no Victorija to shvati kao pokušaj razgovora pa se nagne bliže kako bi uhvatila koju rijeć. 'Sranje.'Pomisli Gabriel pokušavajući se prisjetiti bar nekoga znaka koje je toliko ućio. No kako mu je mozak trenutno bio zaokupljen gledajući u djevojku ispred njega nije mu ostavljena ni jedna druga opcija nego da inprovizira. Podigne i drugu ruku pa je prekriži sa onom prvom,skupi sve prste osim jednoga na ljevoj ruci te u takvoj pozi lagano prstom lupne u prsa. Viktorija se lagano namršti prateći znak poprilićno visoke žene do nje. Napokon odustane od pokušaja odgonetanja pa podigne pogled sa prsiju žene do sebe. Gabrijelov osmjeh se automatski razvuće na njegovim usnicama na što se Viktorija glasno nasmije. "Ne znam što se događa,"Obliže usnice pa nastavi."Ali sigurna sam da taj 'znak' nema veze sa znakovim jezikom." Duplo sranje.