Beautiful to me. - soon.

Nerado se prisjetila svoga prvog puta - uplašeno je gledala tamnu krv kako se polako nakuplja na mjestu gdje je povukla rez, malene bistre suzice putovale su njenim blijedim obrazima dok se u njenom umu vodio rat. Rat sa samom sobom, ona najgora vrsta. Lagano ustade i neprimjetno frknu, spuštajući krvavu ruku u kadu, te pusti vrelu vodu. Šteta, doista, no to je i ona primjetila nakon svega nekoliko sekundi kasnije kada je osjećala nelagodno pjeckanje i blagu bol koja je prolazila njenim tijelom pa sve do kratkih svježih ožiljaka. Boljelo ju je, stvarno je, no to se nikako nije moglo mjeriti sa psihičkom boli koja ju je polako ubijala svakoga dana. Da, rekla je nikada više. I znate što? Od tog dana, nastalo je još bezbroj ožiljaka. Svaki novi rez počinjao je sa 'još ovaj put' iako je znala da uvijek nastoji sljedeći. Povrijeđivala je samu sebe, osobu koju bi trebala najviše voliti, a ona.. sebe je mrzila iz dna duše. Prezirala.