7.Dio

456 28 5
                                    

EO NASTAVAK.NAGOVORILA ME JEDNA CURA PA ONDA JOJ I POSVEĆUJEM..

--------------------------------------

Dok su oni spavali Ney i ja smo nakon nekog vremena odlučili otići u McDonald's.Kad smo došli ja sam uzela sladoled ,a on se natrpao krumpirićima, hamburgerom i još nekim sitnicama.

'E , pa koliko stane u tebe?'-pitala sam ga dok je nosio to za stol.

'Pa .. Dosta toga ,ali ja i to izgubim.'-rekao je gurajući krumpiriće u usta.

'A, dobro ako tako kažeš.'-rekla sam dok sam za razliku od njega pristojno jela sladoled .

'Pa, sve što ja kažem je istina .'-rekao te se poćeo smijati.Vreju te mi nije bio lijep prizor vidjeti sve ono što je on žvakao u ustima.

Nastavili smo jesti ,a kad smo pojeli otišli smo u šetnjicu po parku. Nakon toga smo otišli po malog Davija te smo otišli u parkić i gledli ga kao se igra.

'Baš je sladak.'-rekla sam dok mi je lice obasjavao osmijeh.

'Na tatu je .'-rekao je Ney dok se okretao prema meni.

'A, dobro je ,ali on je slađi.'-rekla sam dok sam gledala Davija dok se igrai odjednom je pao.Brzo sam otišla do njega ,a on je plakao.

'Boji me noga.'-rekao je mali Davi i pokazao na ranu.Krv mu je curila pa smo otišli doma i sve to isprali. Kad smo mu isprali stavili smo mu onaj sladak,dječiji flaster.Nakon nekoliko minuta mobitel mi je zazvonio.

'Hey.'-rekla sam jer sam vidla da me Ira zove.

'Ey,fala.'-rekla je te sam čula u glasu da je sretna.

'Ma ništa, kako si?'-pitala sam je dok mi je osmijeh prekrio lice ,a Neymar me gledao s još većim osmijehom dok je držao u narjučju Davija.

'Sad sam super.Hoćete doći ?'-pitala je dok sam čula iza nečiji muški glas kako se smije i odmah sam znala da je to Duje.

'O, da . Narvno.Evo nas za 10 min.'-rekla sam te poklopila slušalicu i sve ispričala Ney-u.Krenuli smo u bolnicu kad smo došli brzo smo našli parking i otišli gore. Kad smo ušli u sobu vidli smo kako se Duje i Ira zezaju i pričaju kao da se znaju cijeli život.Samo se pogledali pa nasmijali .
'Eyy,ljudi.'-rekli smo Ney i ja u isto vrijeme pa smo se počeli smijat jer nam je to.postala navika govoriti u isto vrijeme.
'Hey,vas dvoje.'-rekli su i oni u isto vrijeme te smo se svi počeli smijati. Ovako veseli nismo bili dugo..
'Što ima novo?'-sam pitala dok smo im se približavali.
'Pa svašta,e da Duje izlazi iz bolnice za 2 dana pa sam mislila da dođe kod nas nekoliko dana da mu se nebi pogoršalo.'-rekla je Ira s osmijehom od uha do uha.
'Može,nema problema.'-rekla sam te sijela pokraj njih.Izgledali su tako slatko zajedno.
'Jeej,nayy si.'-rekla je Ira dok me grlila i gušilaa.


Neymar P.O.V

Kad smo došli u bolnicu brzo smo otišli do njih i izgledali su tako slatko,ali kad je Ira pitala može li Duje doći kod njih to je prohukalo malu ljubomoruma da se nadam da mu je Ivana sve rekla ,da ne pati za njom jer voli drugoga. Samo malo.Tko je taj drugi? Možda sam ja? Ma ne,nema teorije? Joj ne, ja sam se zbilja zaljubio. Poboguu ! Nakon toga sam čuo da me netko doziva no odjednom mi sve zamračilo nisam znao ni zašto,ni kako , ništa samo znm da sam pao u nesvejst i vidio sam kako oko mene svi trće ,a Ivana je izgledala jako ,jako zabrinuto.

End of Neymar P.O.V

Odjednom je pao u nesvijest .Nisam htijela da vidi da plačem.Previše mi je značio i zbog njega sam morala ostati jaka. Doktori su rekli da ima otrovanje krvi zbog svih ovih ogrebotina po ruci i da ima neke slomljene kosti ,zato je bio plav ispod majice. Pa evo sve ću vam reći što mi je ispričao.
On vam je kao što znate živio u favelama i njegovi nisu imali baš velike plače pa su morali ostati u dugovima. Da vi mislite kako on to nije mogao plataiti ako je poznati nogometaš i sve to ,ali nije to tako lako. Oni su tražili više ,a kad im on nebi dao oni bi ga istukli. Sam je živio u velikoj vili pa mu roditelji ni neznaju za to. I u zadnje vrijeme traže previše,žele jednu cijelu godišnju plaču ,da nema smisla, je li' Pa ovako ako im on neda to garantiraju da će mu ubiti sestru ,a on i sestra su jako ,jako povezani ,zato sve radi samo da joj ne naude .Odlučila sam da ću mu pomoći kad počnem raditi jer ako bude sakupljao to sve ne će moći živjeti ,a pošto ga VOLIM više nego prijatelja sve bi učinila za njega . Nego vratimo se mi u stvarni svijet. Kad su ga operirali stavili su ga u istu sobu, gdje je i bio Duje.Prošlo je nekoliko sati a on se probudio.
'Hey,mali.'-rekla sam dok sam ga malzila po obrazu s jednom rukom,a s drugom ga držala za ruku.Njegova ruka je bila velika i mekana,a moja mala i baš su si pasale.Hihi.
'Hey,mala.Što mi je bilo?'-pitao je s zbunjenom facom dok me gledao u oči.
'Pao si u nesvijest. Otrovanje krvi i nek modrice ,slomljena ti je lijeva ruka kao što možeš vidjeti.'-rekla sam s tužnom facom,a do nas u krevetu su pričali Duje i Ira.
'Aha,jao.Nikto nesmije saznati ,a ako saznaju sestra će mi umrijeti'-rekao je dok su mu suze išle niz lice.
'Ne će nitko ,bez brige .Pomoći ću ti.'-rekla sam mu dok sam ga zagrlila.
'Fala ti. Pre dobra si prema meni.'-rekao je s malim osmijehom dok su mu još suze išle niz lice.
'Ja sam prem svima pre dobra,ali prema tebi osobito.'-rekla sam te se nasmijala i stavila sam kosu iza uha koja mi je smetala na licu.
'Ma znam. Sviđaš mi se.'-rekao je dok sam ga ja gledala s čudnom facom. Nisam mogla vjerovati.
'I ti meni,malii.'-rekla sam dok je moje i njegovo lice obasvao osmijeh.U sebi sam bila presretna ,a Duje i Ira su nas gledali kako se veslimo i priznajemo si.A onda sam čula.
'Napokon, golupčići mali.'rekli su u isto vrijeme točnije se zaderali.
Počeli smo se smijati i bila sam presretna.Naponon nešto lijepo nakon toliko ružnog .

-------------------------

NASTAVAK SAM OBJAVILA JER ME JEDNA CURA MOLILA PA SAM NAPISALA. OPROSTITE NA GREŠKAMA ,ALI SE ŽURIM NA TRENING.NADAM SE DA ĆE VAM SE SVIDJETI.MENI BAŠ NIJE NEŠTO ,ALI OKE. MALO KOMENTIRAJ TE I VOTAJ TE. PUNO HVALA NA 503 ČITANJAA. POSVEĆENO: DEJLANAEHI <3 <3 <3.. PUSA SVIMA,VOLIM VAS <3 <3 <3 :*









He's,my love..Where stories live. Discover now