Vrisak Smrti

1

U gradu Nju Orleandsu, uz jutarnje svitanje zore i blago zvučni vjetar započinje radnja ove priče. Vjetar se igrao u granju, dolazila je jesen.
Lišće se pozlatilo, a voda je postajala crna, nalik na nebo.
Napolju je bilo hladno, pa su glavni likovi ove priče, Sally i Dejv, brat i sestra, doručkovali u kući, za promjenu. Još dok je bilo ljeto, doručkovali su napolju. Teško je promijeniti naviku, ali dobro, njih dvoje su opaki avanturisti, ništa se ne može porediti s njihovom hrabrošću. Otac i majka su im otišli na put, a njih dvoje su ostali sami kod kuće. Nakon doručka, odlučili su da urade dosta stvari. I uradili su. Čekali su pravi trenutak da odu napolje i...kako da kažem.. "igrali se". Njihova igra nije obična. Avanturisti. Odlučili su da posjete onu napuštenu kuću, dalje dvije ulice od njih. S obzirom na njihove godine, jako su hrabri. Sally je imala  16, a Dejv 13 godina. Spremni za avanturu, krenuli su tamo. Išli su pješice, jer, tako pravi avanturisti rade. Ponijeli su:lampu, nešto hrane i piće. Jedva su čekali da stignu.
Pričalo se za tu kuću da je ukleta. Naime, u njoj je živjela neka starica koja nije imala prijatelja. Živjela je sama, tolike godine. Priča se da je bacila bebu u vodu jer nije htjela da rodi, a morala je. Supruga je ubila. Sama je ostala. Pričalo se da kada je ona umrla, da se crni dim izdizao iz zemlje i dizao u nebesa. Nisu se uplašili. Stigli su. Oči u oči sa tom kućom. Napravili su par koraka da im vidik bude pregledniji. Odmah su čuli neke zvuke. Prvi zvuk, kao da neko udara kamenom od kamen,  a drugi kao da vuk zavija unutra. Zvuci su dolazili iz kuće. Nisu se uplašili. Ušli su. Dejv je rukom uhvatio za drvenu kvaku isto tako drvena vrata i otvorio ih. Kada su ušli, napravili su dva koraka, a onda... Jak vjetar je zapuhao i zatvorio vrata iza njih, te ugasio svijeće unutar kuće. Sreća pa su imali lampu. Upalili su lampu ali im je crni mrak uvijek presijecao put i uvijek je bio korak ispred njih.
Ugledali su stepenice i krenuli da se penju uz njih.