1. „...malena same smo sada..."

1.9K 55 0
                                    

LARA'S P.O.V.

Trazila sam samo ono sto svi imaju, OBITELJ. No, nije mi bilo sudeno. Imam samo polovicu onoga, sto svaka osoba ima u potpunosti. Svi imaju oca i majku, no ja imam samo majku. Oca sam imala do svoje 8 godine. Mislite da mi je dobro? Vecina je vas pozeljela da nema oca, ali da ste na mojem mjestu to nikada ne bi pozeljeli.

„ Svakoga ljeta lezala bih u sobi na krevetu, mobitel bi bio uz mene.Ukljuceni tonovi , gledala bi u njega i cekala tvoj poziv.. Cekala da cujem te rijedi "dolazim natrag" samo sam to trazila.. Da li je to previse? Htjela sam da bude tu kao svaku godinu, cuva me, da imam osjecaj da nekome znacim, ali tog poziva nema, nece ga vise biti.... Znam da ga vise nikada necu vidjeti, cuti mu glas ali i dalje se nadam da postoji neki nacin.. Nema te tu da me tjesis, da placemo zajedno, nema te.... Svi su te vec zaboravili? Ne, ja nisam niti necu jedini si bio tu, pazio na mene, cuvao me da me nitko ne povrijedi.. Uzivali smo zajedno ali nikada se nismo nadali da ce tome doci kraj, zar ne? Samo je jedna sitnica unistila sve, i vise te nema.. I dalje se pokusavam uvjeriti da si tu, ali ne mogu.. Proslo je nekoliko mjeseci otkad te nema... Placem, zelim se ubit.. Ne mogu vise.. Znam rekao si da te jednoga dana nece biti tu uz mene, a kada to dode da budem jaka i da nastavim dalje ali ne znam kako? Nedostaju mi nasa zezanja, pokupila sam jednu manu od tebe to je upornost.. To je zbog cega necu odustat , nastavit cu dalje makar ce to biti jako tesko, ali treba mi vremena.. Puno se stvari dogodilo u kratkom vremenu ali moram biti jaka... Moj dragi tata, kako cu ja bez tebe? „

Bojim se istine. Gledam u nju kako mirno lezi u svojoj crnoj haljini. Te zatvorene oci i bijelu boju lica. Placem. Izgubila sam i nju. Nemam vise nikoga. Sama sam s ovih 20 godina koje imam. Presla sam preko toga da sam tebe izgubila, tata. No, sada sam ostala i bez mame. Kako cu to izdrzati? Sama sam. Na ovome velikome svijetu. Suze mi klize, jedna po jedna niz obraze. Chloe me drzi za ruku, moli me da ostanem jaka. Imam osjecaj da cu ovoga trenutka pasti na koljena . Kako da brinem o Norah? Ona je mala, ne zna što se dogada.

Svi su mi prilazili. Govorili, kako je bila dobra osoba, kako ce im nedostajati. Otisli bi do Norah, poljubili je i rekli joj „mama ti je na boljem mjestu sada imas Laru da te cuva". Ona bi ih samo pogledala, i nasmijala se.

Ispred mene se pojavio decko. Nikada ga nisam vidjela ovdje. Pogledao je u mene, te me zagrlio i tiho mi sapnuo "Sve ce se promijeniti, ti neces biti ti, a tvoja sestra ce nestati...zauvijek". Pogledala sam ga zbunjeno. On se samo nasmijao i rekao „vidimo se uskoro malena.." te je nestao u guzvi. Nisam znala sto bi to trebalo znaciti. Htjela sam ga potraziti. Bio je prilicno zgodan.

Mislim da je imao 22 ili 23 godine. Malo vislji od mene. Smeđe kose. Karamel ociju. Privlacnog osmijeha. Bio je lijep, ma i vise od toga izgledao je savrseno. Ali, to razmisljanje je zamijenila njegova recenica. Sto znaci to? Kako ja necu biti ja? Mnogo mi se pitanja vrtilo po glavi.Moje je razmisljanje prekinuo Chloin glas.

„Lara, hadje idemo. Svi odlaze. Moras se sada odmoriti." Pogledala je u mene. Vidjela sam da joj je jako zao za to sto se dogodilo. Nije ona kriva, to je bila samo pogreska.

Usle smo u auto. Ona je vozila, a ja sam zamisljeno gledala korz prozor i promatrala prirodu. Svako malo bi bacila pogleda na Norah, koja je mirno spavala. Sada smo sami. Malena moja, pokusat cu sve, samo da ti priustim zivot kakav zasluzujes. Jednoga dana cu ti ispricati sve o tvojim roditeljima. Samo da budes sretna.

Stigavsi pred kucu, izasla sam iz auta i uzela Norah iz sjedalice . Norah je zaspala, pa sam ju odnjela u krevetac, a Chloe i ja smo sjele na kauc i gledale u bijeli zid na kojem su se nalazile slike mojih roditelja.

„Lara, hoces da se doselim kod tebe? Da, ne budes sama? Znas i sama da zivim kod roditelja , ne bi mi bio problem.." tiho je rekla okrenuvsi glavu prema meni. Maleni osmijeh joj se pojavio na ustima. Kimnula sam glavom i samo se naslonila na njeno rame i ispustila jednu suzu.

JUSTIN'S P.O.V.

For: Lara S.

„ Lara S., mislis da ti je majka umrla tokom nesrece? Varas se... Ubio sam ju, kao i tvojeg dragog oca. Ubili su moje roditelje, a ja sam se samo osvetio. Pripadat ces meni, ali prvo te ostavljam. Razmisli o recenici koju sam ti rekao.Bit ces dio moje ekipe, stvorena si za to. Ali, tvoja mi mala sestrica smeta.Vidimo se uskoro."

XXXX

Poslavsi poruku, pogledao sam se u ogledalo. Nasmijao sam se sam sebi.. Ponosan sam na to sto ce Lara napokon biti moja. Znate, isli smo zajedno u razred. Ja, sam se bio ispisao i poceo se baviti kriminalom, a ona je ostala dobra djevojka. Njeni roditelji su ubili moje. Zato sam se ja rijesio njenih. Plan mi je bio, ubiti i nju, ali kada sam vidio koliko je zgodna ramislio sam zasto da ne bude moja. Zaljubit ce se u mene, osvojiti cu ju ne zvao se ja Justin Bieber.

NOBODY'S P.O.V.

Lara je dozivila nesto strasno. Izgubila je roditelje. Misli da je to bila nesreca, ali ne zna sto se iza toga krije. Pokusava dalje zivjeti, ali Justinove tajne poruke joj ne da ju mira. Sto ce joj biti sa sestrom? Hoce li zavrsiti u Justinovom vlasnistvu?

Is this a dream, or not?Where stories live. Discover now