Venama starijeg čovjeka

igra

Bacajući pogled ka tvom stolu
ponovo te primijetih stranče.
Možda ti i nisi meni
sasvim stran bio.
Previše često su nam se pogledi sretali,
previše često se glave okretale.
A možda je to sve
moj um preuveličo.
Bilo kako bilo, ti si ponove tu.
Ponove ti osjećam
zavodljive poglede i pokrete
koje nesvjesno činiš
i tako privlačiš pažnju
ne samo mene
nego svakog bića ove vasione.
Taj lukavi lisičji pogled
upamte svi koji ga dožive.
Prozirna plavetnila koja su se krila
iza tih razduženih trepavica
neprekidno su buljile
čas u dim najfinije cigarete,
čas u posljedni gutljaj džeka,
čas u mene.
Dva kovrdžava poduga pramena
prljavo zlatne boje
još su dodatno tvoj lik
prikazivali misterioznim.
Vjerovatno jer su prekrivali
par najdivnijih očiju
najdivljeg pogleda.
Crna košulja je laskala tvom tamnom tenu,
iako je izgledala kao da je omanjeg broja.
Takav prizor nam je nudila
ta tvoja atletska građa.
Mišićave i duge ruke izgledale su
kao da imaju moć
potopiti i ponove oživjeti
cijeli grad za tren.
Ukrašavale su ih vene
koje su se prodiralje diljem njih.
Izražene, grube, silne,
a sa druge strane
primamljive, verne i mile.
Izgledale su tako povjerljive
da sam mogla olako
brzinom munje pasti u njih,
samo da si to zatražio.
Viskijem si zalivao bol,
iako si mimikom i govorom
odavao svoje tajne.
Iskoristivši kombinaciju
biserasto bijelih zuba
i punašnih usana,
proklinjao si tu neku nesretnicu.
Kako je moguće uopšte
da neko naudi tebi?
Tebi kome grčki bogovi zavide?
Tebi za kojim se modeli okreću?
Tebi koji si manipulatorski gledao
i neprimijetno zavodio svaku ženu,
tebi koji si požudu kovao prolazom,
koji si u svakom biću
nezahvalnost spoljašnjeg izgleda izazvao?
Toliko da naudi da neko,
ko je izgledom poslat
nama običnim buržoima,
sumnja u sebe, svoje sposobnosti
i u baš taj izgled?
U jednom trenu na tvom licu
gorčina proganjajuće prošlosti,
a u drugom
osmijeh najprimamljivije osobe
poznate našom društvu.
Bio je to rijedak prikaz,
a vrijedan gledanja
kao kiša meteora.
Zaslađujući osmijeh
mamio je karmine
prilijepljene na čaše
polupopijenog vina
najskandaloznijih dama te večeri.
Ali uzalud sve crvene haljine,
uzalud sve tanke i visoke pete,
kada si te oštre crte lica
i jasno izdefinisan podug vrat
ponove okretao ka mom stolu.
Iako si na prvi pogled
samim licem pun autoriteta,
ipak kada se neko zagleda
može se primijetiti kako si i ti
baš kao i svaki drugi čovjek.
Edukovan za ljubavni život
i poigravanje ljudskim umom
za trunčicu kvalitetnije od drugih,
ali pak si najmanje očekivao
od zavisne i naizgled
vrlo neiskusne klinke
da te uspije pročitati
bolje nego sve gatare zajedno.
Kamo sreće još da si toga svjestan.
A kako bi i mogao biti
kada je ova klinka
magistrirala hladne i zavodljive poglede
još i prije nego si ti saznao
za njeno postojanje.
A jedan od omiljenih postupaka joj je
neodoljivu želju za tvojom privlačnošću
prekriti krutom vanjskom nedodirljivošću.
Ovaj put niti je mogla
bar na tren postupiti nedodirljivo,
niti je mogla skinuti pogled
sa tih privlačnih i širokih prsa.
Ali uzalud pokušavaš
iskoristiti moje slabosti
jer sam baš pred tobom
odlučila biti najjača i najstabilnija osoba
koju si ikada mogao sresti.
Djelovao si mi svo vrijeme
kao neko kome je potrebna
moćna ženska ruka, poput tvoje,
kako bi ustabilizovala
te unutrašnje borbe i ratove.
I napokon odlučih
suočiti se sa tvojim pogledima
pa možda čak
i neofirno uzvratiti.
Kada učinih to,
užitak mi je bio gledati
tvoj izraz lica
kada si napokon shvatio
da imaš igrača
koji je bolji od tebe
u igri koju si ti izmislio.