Pogled iz drugog ugla

26 3 0
                                    

Kada smo pojeli sladoled otišli smo u bioskop.Gledali smo neki horor,a plus sam ja sedela pored Harryja,kao da to nije dovoljno hororno!

Ovog puta sam ja gledala u njega i činilo mi se da je on vukodlak sa filma i samo sam čekala da skoči na mene i pojede me.Svaki čas sam odlazila u WC.

Kako je počelo,sve ovo s Hartyjem jedva sam čekala da se preselim u Irsku.

Kada smo izašli iz bioskopa već je bio mrak.Razišli smo se i otišli kućama.Nisam prestajala da mislim o Harryju.I pored njegovog jezivog izgleda,toliko je interesantan hah i presladak awww...Počela sam o njemu da razmišljam na drugi način.Da razjasnimo:zaljubila sam se u njega.U vukodlaka koji pokušava da me pojede.Ma daj,preterujem.

Legla sam da spavam.Oko 3 ujutro stigao mi je SMS sa broja koji mi nije bio memorisan u telefon.SMS je glasio:"Ne mogu da prestanem da mislim na tebe.<33"

Hah pa ovo kao da sam ja Harryju poslala...Ko li je ovaj manijak što mi šalje SMS u ovo dobaa?Možda je promašio broj?Šta da odgovorim?

Odlučila sam se za varijantu:."Ni ja ne prestajem da razmišljam ko mi je ovo napisao...?<3"

Ubrzo mi je stigao odgovor:

"Danas smo se sreli,a koliko sam mogao primetiti nisi baš bila oduševljena našim prvim susretom...:/"

Ja:"Harry?"

On:Da...

Ja:Znaš...hajde sutra ćemo pričati,važi?umorna sam -.-<3 Laku noć!

On:Laku noć<33 Kiss :*

Jao Bože...Da li je ovo moguće?Da nisam pregrubo

reagovala?Ma ne...

Sutradan sam se našla sa ekipom u parku.Harry nije bio tu.Razmišala sam da li da ih pitam gde je on?Ne...nisam sigurna.Ma ako planira da dođe,doći će.Kao prvo odredište odlučili smo se za tržni centar.Dva sata kasnije rekli su da imaju iznenađenje za mene.Otišli smo u kafić.Kada smo ulazili držali su mi povez na očima,a kada su ga skinuli...

Imala sam šta i da vidim.Tamo je bio zakačen za zid ooooooogggggrooooommmaaan svetleći natpis sa tekstom:

I LOVE YOU ANNE<333

Zatim sam videla Harryja koji me je zagrlio i dao neku ukrasnu kesu.To jest-Poklon.

"To je za tebe."rekao je i nasmešio se<3

Aa kako je savršen...

"Hvala."odlučila sam da budem na distanci i budem hladnokrvna.To je recept za uspeh.Za uspeh kod njega,naravno.Jer sigurno nećeš da odbijaš i držiš na distanci nastavnicu koja se premišlja da li da ti pokloni veću zaključenu ocenu.Sigurno ne.Gledao me je pravo u oči,ali ovog puta ne onako jezivo već raširenih tirkiznih zenicaaaaa *---*

Stvarno nemam pojma kako sam uspela da ostanem hladnokrvna pred zim okicama,rupicama na obrazima i kovrdžicama kao sa reklame za neki šampon za volumen xD

Harry:Otvori ga.

Ja:Aham.

*Otvaram*

Bio je to lančić sa priveskom od belog zlata.Nisam mogla da se suzdržim...Zagrlila sam ga i poljubila u obraz.

Ja:Aaa Harry presavršeno jee<3Hvala ti punoo.

Harry:To ti je za uspomenu.Kad odeš u Irsku.

Kada sam čula taj deo sa Irskom naježila sam se.Shvatila sam da će mi i Harry nedostajati.Mnogo.

Pozvao nas je da sednemo i popijemo nešto.

"Ja častim."namignuo je.

Taj dan je bio prelep.Kasnije te večeri kada smo se razišli Harry me je odpratio do kuće.Kada smo skoro stigli zastao je.Oboje smo ćutali.Onda mi je pomerio pokisli pramen kose (nisam pomenula da je manijački pljuštalo) i poljubio me.On:I dočekao sam svoj poljubac na kiši...Heh...

I on je bio zbunjen i nesiguran..

Nasmešio se.Ja nisam znala da li i šta da mu kažem,bila sam zbunjena...Htela sam da zaplačem od sreće,poljubim ga,kažem da ga volim i sve to...

Razmišljala sam par sekundi i onda mu opalila šamar:"Budalo jedna!!"potrčala sam kući.Povremeno sam se okretala a on je samo nepomično stajao i izbezumljeno gledao čas u mene čas u pod.Odjednom je samo nestao.Desetak minuta kasnije ušla sam u sobu i sela na krevet na kome je bio papirić.Na njemu je pisalo:"Izvini."Jojj,Harry...://<3 Nisam pojma imala šta da radim.Legla sam da spavam i sačekala jutro jer kako kažu Jutro je pametnije od večeri...

Oko 7 ujutru sam mu poslala poruku."Sorry što sam onako reagovala,bila sam zbunjena.Imam li još jednu šansu?"

Čekala sam odgovor skoro sat vremena.Počela sam da brinem.Nije bilo potrebe jer mi je stigla poruka.Glesila je:"Uvek ćeš imati šansu u životu.Ali pazi kako ćeš je iskoristiti."

Kako to da protumačim.Ubrzo nakon te stigla je još jedna poruka:"Hajde da se vidimo da razjasnimo sve.Čekam se za 5.minuta ispred tvoje kuće.Ly<3"

Odgovorila sam:"Ajde,silazim.Ly2 :D"Za dva minuta sam pogledala kroz prozor i on je bio tamo.Gledao je sa svih strana.Delovao je šlogirano.Nisam htela da me čeka ali šta mogu kad je tako slatko ovako ga gledati hihi.Sišla sam sa 5 minuta zakašnjenja.Uredu je,to su onih slatkih malih pet minuta :3

"Hajjjjj Harry"

"Ejj"

*hug*

"Jel sve uredu?Sorry sorry sorryyyyy za ono sinoć,previše sam burno reagovala."

On:...

Ja:...

On:Pa...uredu je.

Ja:Stvarno?

On:Da.Pa ko ne bi opalio šamar nekom liku koga poznaje jedva dva dana a on je voli najviše na svetu...

Ja:Znaš...Volim te.

*Kiss*

On:Znam da te jedva poznajem ali eto dokaza da postoji ljubav na prvi pogled.

Ja:Tu si skroz upravu.Hehehh.

On:I šta ćemo sad?

Ja:'ajde da prošetamo do parka.

To smo i uradili.Bilo je sunčano ali se kiša od sinoć još osećala u vazduhu.Seli smo na klupicu.On je otišao po piće.Doneo mi je limenku Fante."Tenksss"zahvalila sam mu se i uzela fantu.

Don't Forget Where you belongDove le storie prendono vita. Scoprilo ora