■9.dio■

351 46 13
                                        


SARA P.O.V

Nedostaju mi svi, naravno osim njega.
Ma koliko ja govorila da mi ne nedostaje, volim ga.
Sa djetetom je za sada sve u redu. Za tjedan dana ću napraviti pobačaj.
Djete mora biti zdravo za pobačaj. (Ako je nesto krivo sorry, ja vam se ne kontan u to.)

Da ih posjetim? Reći ću im da sam dobro i neću im spominjati otmicu. Možda bi tako prošlo.

"Kai. Mogu li otići vidjeti ekipu? Neću im ništa govoriti, ni za tebe, ni ta otm..." Prekinuo me je u pola rečenice.

"Naravno, ali samo pola sata. I ništa ne spominji. Vjerujem ti."

Na njegove riječi sam mu uskočila u zagljaj.

"Hvala." Imala sam osmijeh od uha do uha.
Obukla sam se i krenula.
Stigla sam ispred kuće i pozvonila.

Otvorili su vrata i gledali začuđeno.

"Nemojte vrištati, ni derati se. Molim vas..."
Klimnuli su glavom i jedno po jedno su me zagrlili.

Sjedili smo u dnevnoj i pricali. Naravno da im nisam rekla istinu. Rekla sam im da sam se samo malo htjela sklonit od svega.

Jimin nikako nije dolazio. Pitam se šta je s njim.

JUNGKOOK P.O.V

Ostalima sam rekao da idem na wc, ali sam produžio do jiminove sobe.

Pokucao sam, ali kao i svaki put ništa.

"Jimine moramo razgovarati. Hitno je." I dalje nije odgovarao.
"Jimine, Sara se vratila."
Ništa...krenuo sam otići, ali sam čuo neko lupkanje.
Vratio sam se do vrata.

"Znam da to radite, jer želite, da izađem iz sobe. Neću izaći i gotovo.
Jungkook pokušavam ju zaboraviti, ali mi ne ide." Sara je ušla na jodnik i čula ga kako priča. Pokazala mi je prstom da šutim i približila se vratima. "Želim ju zaboraviti i to je jedino što želi. Nanosi mi bol. Ne mogu živjeti ovako, samo me pustite na miru, da ju mogu zaboraviti." Sari su krenule suze na oči.

Možda nije uletjela na dobar trenutak.

Sara je samo istrčala iz kuće.
"Ako je mrtva, ne znam kako ću dalje, ona bi bila sretna da nastavim dalje, a možda i ne bi. Aishhh...
Kookie ja ne mogu živjeti bez nje. Želim ju nazad. Želim ju zagliti, poljubiti, biti uz nju." Stvarno si ga sasra moj prijatelju.

"Ako je želiš nazad, e onda ćeš ustat to dupe s poda i trčat za njom, jer te je upravo čula kako ju želiš zaboraviti." Od jednom je otvorio vrata, sav čupav i crvenih očiu.

"B..bila je ovdje?? M..mislio sam d..da..."

"E pa, krivo si mislio. Sad trči."
Odmah je potrčao niz stepenice.

SARA P.O.V

Nisam mogla vjerovati što sam upravo čula. Suze su same lile. Trčala sam, a da ni sama nisam znala gdje.

"Sara!" Čula sam da me netko zove, ali se nisam okretala. Trčala sam još dvi ulice dalje, a onda me je netko povukao u zagljaj. Okrenula sam se i vidjela Jimina.

"Odmakni se od mene, budalo jedna!" Vikala sam, ali on me je još uvijek čvrsto držao.

"Sara j..." Opalila sam mu plesku i izvukla se iz njegovog zagrljaja.

"Nemoj me ni tražiti." Okrenula sam se i nastavila trčat. Nakon 15 minuta sam se počela osijećati slabo. Trbuh me je bolio.

I ti me moraš podsijećat na njega?

Pala sam na pod i sve je postalo crno.

Sorry 2 || P.JM ✔Where stories live. Discover now