Možemo li sa sigurnošću reći za same sebe da smo dobri i iskreni ljudi, bez da se u prvome mahu nakon takvoga pitanja zapitamo što nas to, zapravo, ne čini dobrim ljudima? Možemo li se, kao savjesne osobe, ograditi od automatskog nagona za pobuđivanjem u drugima onoga što nas i same zaprepašćuje i što se skriva duboko u našoj nutrini?
Nemamo spoznaju o tome što se zapravo nalazi unutar stranica nečijeg života koje su natopljene nebrojenim suzama, obasjane toplim suncem u proljeće, pothlađene oskudnim sjevernim vjetrovima i istinskom hladnoćom koja se skriva duboko u svima nama.
Ne možemo znati čija je priča ispravna, koji je njezin početak, a tek svršetak.
Jedino što nam preostaje u prostoru potpunog neznanja je zapitkivati se. Zapitati se da li uistinu poznamo određenu osobu i njezinu životnu priču ili smo, ipak, samo zagrebali površinu te sante leda.
Ispreplitanje strasti i prkosa, dobrog i lošeg. Onoga što je baza naših saznanja i osjećaja, odnosa sa drugom, nama naizgled nebitnom osobom. Tko će opstati u bitki između srca i razuma? Na nama je samo da se prepustimo njima, jedno drugome suđenima u nesuđenom vremenu, voljenima u svijetu katastrofe. Onda, kada nam budu ispričali priču sa svoga stajališta i viđenja, moći ćemo razlikovati bol od ljubavi te ćemo spoznati poštovanje potrebno za iznošenje snažnih i zastrašujućih osjećaja sebi te drugima.
***
Nadam se da će vam se svidjeti i uživajte u čitanju.
xoxo😘
YOU ARE READING
Dečko s treninga
Teen FictionOd one utakmice i uvreda,do poljubaca i skrivenih pogleda. Kako je sve otišlo tako daleko? #1 in TeenFiction-teen / 5.8.2017. / 7.2.2019.🖤
