Pismo-EYWC (17.1.2016.)

"Zbogom"

"Zbogom"
Jedna riječ a tako puno boli i patnje

A mislila sam da sam te zaboravila, da sam te preboljela.

A onda, začuh našu pijesmu. Začuh te naše čarobne stihove i sjetih se tebe. Sjetih se nas...
Sjetih se našeg prvog plesa, sjetih se noći kada si me pitao da budem tvoja, sjetih se svih naših trenutaka. Bilo da su oni dobri ili loši ostavili su trag u mom srcu. Ostavili su neizbrisivi trag, zbog kojeg ću te se sjećati zauvijek. Pogriješila sam, znam.
Priznajem, teško je biti nitko i ništa nekome tko je tebi sve.Ali, ljudi su takvi kakvi jesu. Sebični. Gledaju samo na sebe, gledaju samo na svoje potrebe i nije ih briga da li će netko ostati povrijeđen. Nije ih briga što njihovi postupci bole, pa tako i mi. Nije nas bilo briga za druge, vidjeli smo samo nas i ništa više. Za nas bila nam je dovoljna mala kućica i naša ljubav. Bar sam ja tako mislila. Znam da nisi mislio na mene u tom trenutku. Trenutku kada si mi priznao da je sve bila laž. Da su propale tri godine truda, tri godine naše ljubavi. Sve je palo u vodu jednom rečenicom
"Imam drugu" točno to si mi rekao. Sjećam se toga dana kao da je bio jučer. Sjedili smo zagrljeni na plaži, promatrajući zalazak Sunca. Sunce je plesalo i puštalo svoje posljednje zrake na nas. Da, kao što su te zrake bile posljednje tako je i ta rečenica bila posljednja.
Iako ti ovo pišem, znam da ti nikada neću poslati ovo pismo. Znaš zašto? Zato što sam prevelika kukavica.
A zaklela sam se da više nikada zbog tebe suzu pustiti neću, ali ipak evo me. Ponovno stojim napolju i krivim kišu što mi vlaži obraze iako znam da to nije samo kiša.
P.S. I realize that I still love you.   

                                                                                                                                                              Forever yours 

                                                                                                                                                                                Scar

Autor:behappy2003