Slagala je svoju odjecu bacajuci pogled cesto kroz prozor svoje sobe... Njena soba gledala je na njegovu, pazljivo je posmatrala hoce li ga zateci i jeste. Izasao je bez majice, sa trenerkom spustenom do kukova. Postavio je stolice i sto u dvoriste, a Vera je iznijela kafu za njih. Uvijek sam voljela taj odnos izmedju Vere i Mihaila. Valjda jer je musko i jer je odrastao bez oca ona ga je podrzavala...
Da li bi ga podrzala da sazna za njegova osjecanja prema starijoj zeni?
Pomisao na to je natjera da sebe udari u glavu ne bi li prestala da masta o njemu... Nije ni sigurna u ta " osjecanja". Opet je imao taj stav kao da je osvojio cijeli svijet dok sjedi i u sopstvenom dvoristu, a brzinski se sakrila iza zida kada je okrenuo glavu ka njenoj sobi i ako je znala da je ne moze vidjeti. Kao da je tinejdzerka.
-" Kako je Lana?"
Namrstio se na pomen njenog imena, osjecanja koja je imao prema njoj su isparila kada je saznao da Valentina predava predmet na fakultetu i to na ljetnjem semestrum pred kraj studija.
-" Dobro je"
Vera je poznavala svog sina, nije mu prijala ta tema pa je isti tren prestala da je pominje.
-" Kako napreduje rad u firmi?"
Promjenila je temu, a to mu je odgovaralo. Priznao bi on svoja osjecanja prema Valentini ali nije znao sta tacno da joj kaze. Valentina mu nicim nije pokazala da ona zeli da joj je on blizu. Kad sklopi oci, njen pogled, disanje, mekane usne sve je tu, sve zeli opet imati. Ona je njegova prva simpatija,velika neostvarena ljubav dao bi sve da moze da bude i poslednja i dace jer zeli Valentinu.
-" Imam sposoban tim, sposobne ljude... Ne bih stigao sve da nema njih, a i ostalo je jos malo do kraja studija i posveticu se 100%."
Vanja je kratko bacila pogled ka njemu i otisla u kucu kod roditelja jer je rucak savrseno mirisao. Pricali su o Dragani koja planira odmor sa suprugom sledeceg vikenda pa da djeca dodju kod njih.
-" Dodji i ti za vikend, djeca ce biti srecna da te vide"
Odmahnula sam glavom
-" Otici cu do prodavnice posle rucka da im kupim igrackice, pa cu ih ostaviti u sobi. Za vikend cu imati puno obaveza, moram da pravim testove za kolokvijum i pregledam seminarske"
Uvijek je imala dobar nacin da izbjegava okupljanja. Medjutim nije slagala, zaista ce imati masu obaveza. Uzela je kljuceve i novcanik te kad izadje iz kuce shvati da je privukla paznju svog zgodnog komsije koji ispija kafu.
-" Cao Vanja..."
Cuje njegov promukli glas dok spusta kafu na sto i prilazi ogradi. Njegov hod je tako savrsen dok joj prilazi da ne moze samo da gleda u njegovo lice vec skenira cijelo tijelo.
-" Uzivas u suncu?"
Primakla se i ona ogradi prihvatajuci njegovu ruku. Pogledao je kulirajuci njeno pitanje taj pogled je uvijek natera da se osjeti privlacno
-" Dugo se nijesmo sreli u nasem kraju. Moram priznati da volim verziju tebe u farmericama sa opustenom pundjom na glavi"
Pogledala se i osmijehnula jer umalo da kaze kako i ona voli verziju njega koju sada vidi.
-" Ma da sam te video u kratkom svilenom bade mantilu i mozda bih to stavio na prvom mijestu"
-"Mihailo..."
Pokusam ga opomenuti ali se on nasmije i natera njene rijeci da ispare.
-" Nemoj mi se strogo obracati Vanja, nismo na fakultetu. A van fakulteta mogu da kazem koliko imam zgodnu komsinicu i koliko mi se svidja tijelo te komsinice."
Vratio se do stola i mahnuo joj dok se ona pravi hladna sve dok ne odmaknem od kuce. U opste ne radi na tome da svoje tijelo odrzava, a kad ga on komentarise pozeli da je situacija drugacija.
Zasto joj srce treperi cak i kad ne uradi nista osim provocirajuceg govora? Zasto se smije kao blesava?
YOU ARE READING
Pogresno savrseni
RomanceMihailo je jos kao dijete bio ludo zaljubljen u nju, na sva zvona je pricao kako je ludo zaljubljen i protivio se tome sto mu prijatelji cesto kazu kako je ona "starija"... -"Koga briga?" pomislio bi svaki put jad mu to neko kaze kada je on posmatra...