E sad je vrijeme da se ozbiljnije pozabavimo likovima. Kako neki ne znaju bi li prvo se pozabavili radnjom ili likovima, pošto likovi nose radnju, onda se pozabavimo likovima.
Tko su likovi? Likovi su alat koji pomažu da se priča razvija.
Ali zašto govoriš o njima kao da nisu ljudi?
Pa jer ni nisu ljudi. Oni su proizvod vaše mašte. Samo pretstavljaju prave ljude u vašoj priči, što dolazi iz vaše glave. Ali njihove odluke mijenjaju događaje, ovisno o njihovoj osobnosti i iskustvima.
Svaka priča mora imati najmanje dva lika, protagonista i antagonista.
A što su to protagonist i antagonist?
Joj, joj, joj. Protagonist je glavni lik u priči, onaj koji pokreće radnju, ali ne mora se radnja vrtjeti oko njega. Antagonist je lik s kojim se protagonist sukobljava, ne mora biti nužno zao, samo mora biti neki sukob između njih, neka svađa ili natjecanje. Nekad je potrebno da i antagonost pokrene radnju da protagonist djeluje.Što je važno kod likova? Ime, spol, dob i uloga. Ime je važno jer moramo nekako nazvati svog lika, ostale stavke određuju osobnost lika i kako će djelovati u priči. Npr. odrasla osoba će vjerojatno bolje pokrenuti radnju od djeteta.
Ostale stavke su izgled, prošlost, navike, vrline, mane i hobi kojim se lik bavi. SVe stavke mogu imati snažan utjecaj na lika i radnju.
Što izbjegavati?
Stereotipove. Što su stereotipovi? To su vrlo predvidljivi likovi s kojima smo se sto puta susreli i uvijek znamo kako će tko djelovati, kako će tko završiti, bla, bla, bla. Npr. glupa plavuša ovisna o šopingu, štreber koji uvijek ima nos u knjizi, sve su mu petice, a ne zna pretrčati metar bez da padne, zgodni dečko, magnet za sve cure, savršen u svakom pogledu, izminmo pametan, nikad ne pogriješi, sramežljiva cura koja ne može reći slovo A bez zamuckivanja, oblači se kao muško, uvijek porumeni, vazda je pogrbljena i svi ju maltretiraju.
Zatim savršeni likovi. Prekrasna cura bez mane, sve što ona radi valja, uvijek se sluša nju, svi ju, doslovno svi vole, a onaj tko je ne voli je zao, svi zli žele uništiti nju, a svi dobri ju žele spasiti. Svaki lik mora imati manu. Koliko ima vrlina, toliko ima i mana. Neki lik, naprimjer može gadno zabrljati stvar, pa pokrenuti radnju, neki lik može biti previše sebičan, a neki previše hladan.
Zlatni pladnj. Ne rezervirajte sve liku za zlatnom pladnju. To znači, nemojte da mu se stalno nešto dobro događa, prvo dobije curu, a zatim dobije na lotu, a onda dobije još prijatelja, kupi četrdeset vila, proputuje cijelu afriku i kraj. Koliko radiš, toliko i dobiješ, ne radiš ništa, netko mora umrijeti.
YOU ARE READING
Savjeti za pisce
Non-FictionOvo je većinom namijenjeno za one originalne, ali možete primijenjivati i u FF i u 1D i JB fanfikcijama (iako ih ne čitam).