3.Poglavlje

814 27 0
                                    

"Sine moj, pa pogledaj kako si mi se to sredila. Znači ta ti kombinacija predivno stoji, svi će se okretati za tobom. Tako i treba, nek svi vidi kako imam zgodnu kćer. Znaš, možda ipak da si obukla onu crnu suknju, ali dobro kako ti hoćeš. Kad te vidim takvu, sjetim se kako sam u tvojim godinama bila zgodna, ma pravi komad. Svi su me htjeli, ali nisam ja dala, ma ne ne. Nemoj ni ti, smije svako gledat, ali ne i dirat..."

"Ali mama, ja sam imala dvije godine kad si ti bila u mojim godinama", začuđeno je Antonela pogledala svoju majku.

"Pa baba i deda su te čuvali, zar si ti stvarno mislila da ću s tobom izdržat bez da se s vremena na vrijeme opustim? Zbog tih izlazaka ja danas, hvala Bogu, imam živaca trpit i tebe i ono troje balavaca, zlatna moja djeca, ljubi ih majka", gledala je svoje najstarije s ljubavlju. Bez obzira što ih je čedto znala zvati balavcima, Nela je znala da ona s time ne misli ništa loše. Dapače, ona ih je voljela više nego išta na ovome svijetu.

"Jesi sigurna da smijem ići van? Mogu ja ostati paziti na Mateu i dečke, a ti odi s Danijelom negdje", rekla je Nela, a Vesna je samo odmahnila glavom.

"Pa di da idem s Danijelom kad je i on bolestan ko i klinci? Idi ti samo sine i lijepo se provedi, nemoj se sekirat za nas. Znam da si za sestru završila i da voliš taj posao, ali danas imaš zasluženi odmor", Vesna ju je počela gurati prema vratima sobe, "Nisam potrošila kilu šminke i sat i pol svog života da ti na kraju ne ideš van. "

Vesna nikad nije bila tipična mama. Gotovo nikad nije bila stroga prema njoj, a i kad je bila uvijek je to nekako uspjevala sakriti te bi na kraju ispala zabavna umjesto stroga. Svašta joj je dopuštala no bez obzira na to, Nela je u sebi imala nešto što bi joj reklo kad da prestane i zbog toga nije radila veće probleme.

Također, kad bi nešto obećala to je obećanje i držala. Kao na primjer kad joj je obećala prvi dugi izlazak za 16. rođendan, to je i učinila. Drago joj je što je to učinila jer je tako upoznala i Matea, dečka koji joj je poput sina. Kasnije su izlasci postajali normalna stvar te ako nije dugo bila vani, kao sada, Vesna bi ju prisilila da malo ode u život.

Hodajući niz stepenice čuli su kako se otvaraju ulazna vrata. Ubrzo su vidjeli Matea koji također bio sređen od glave do pete. Nosio je svijetlo plavu košulji zasukanih rukava tako da su mu se vidjele snažne ruke, uske rifle, možda malo pre uske za njegov ukus, ali zna da mu odlično stoje, i na nogama starke koje su već u poluraspadu, logično. U kosi je imao gela koji će najvjerovatnije popustiti čim budu ušlo u zadimljeni prostor kluba. Na nosi su mu stajale sive policajke iako je vani već bio mrak. Oko ruke mu je bila omotana plava narukvic koju mu je Nela napravial, ona je istu takvu dobila od njega te ju također nosi.

"Vidi ti njega kako se sredio, eh da si možda par godina stariji...", počela je Vesna no u tome su je prekinuli Nela i Mateo.

"Mama!", rekli su oboje i ona je samo zakolutala očima.

"Samo kažem šta se odmah derete na mene. Uglavnom, Mateo pazi mi na moje zlato i ne daj nikome da je dira tamo di ne treba. Prepuštam ti je u tvoje ruke, pazi da se na napije...", napričala bi se ona još da ju Mateo opet nije prekinuo.

"Ma ne brini se, pazit ću je kao malo vode na dlanu", Vesni je zbog toga bilo vrlo drago što Nela ima tako brižne prijatelje.

"Jel mi možemo sad ić?", Nela je nestrpljivo rekla dok se igrala s rajferom na torbici.

"Jel mi možemo sad ić?", Nela je nestrpljivo rekla dok se igrala s rajferom na torbici

Oups ! Cette image n'est pas conforme à nos directives de contenu. Afin de continuer la publication, veuillez la retirer ou mettre en ligne une autre image.
Iskra*Mario Mandžukić*Où les histoires vivent. Découvrez maintenant