Tvoje usne

153 6 4
                                    

,,Bio sam jesen,a ti list koji opada."


PROSLOST

Spavala sam celih sat vremena nocas,sve sto je moj mozak iznova i iznova vrteo je taj poljubac i te usne.Bila sam upravu bas se dobro ljubi.I tako pijana smeskala sam se tome i utonula u san.Medjutim sa alarmom i jakom glavoboljom me je osamarila i svest i sta sam zapravo uradila.Ne mogu ja danas na posao,nema sanse.Izblamirala sam se sinoc kako sad da se pojavim tamo.Ne,ne.Svakako sam dala otkaz koji nije prihvatio bez otkaznog roka,ovako lepo ne odem na posao i odmah momentalni otkaz i onda samo da se molim da ga vise nikad ne sretnem.Gasim telefon u slucaju da me neko zove sa posla i odlazim na dugo tusiranje.Narednih par sati provodim na krevetu u toplom bade mantilu i sa neurednom pundjom na glavi.Pokusavam da gledam seriju,ali ne ide.Ispred sebe samo vidim te oci i usne koje su me sinoc tako pohotno ljubile.Pitam se sta bi bilo da nije otisao,a sa druge strane sam mu zahvalna sto je tako odreagovao jer sam bila jako pijana.Utonem opet u san i cak i tu ga vidim.Budi me uporno i jako lupanje na vratim od kog ce mi glava eksplodirati.Besno marsiram ka vratima i naglo ih otvaram.


,,Nik"

jedva progovorim dok on upada besno u moj stan

,,Sta je ovo Sofija?Nisam ocekivao da ces se tako neprofesionalno poneti da se ne pojavis na posao!"

bukvalno se dere dok ga ja sokirano gledam

,,Dala sam juce otkaz,ocigledno nisam ozbiljno shvacena"


,,A ne,ne.Necemo da se pravimo da nisi dosla zbog otkaza"


Crvenim,gorim i panicim,ali brzo mi smisljam kako da se izvucem.

,,Nego zbog cega se ne bih pojavila?Koliko se secam zadnja stvar koju sam ti juce rekla je bila da dajem otkaz."

Sigurna u sebe govorim

,,To je zadnja stvar koje se secas?"

Pita kroz zloban poluosmeh

,,Da"

Kruzi oko mene kao zver spremna da uhvati svoj plen

,,Znaci zelis da kazes da si zaboravila sta se desilo nakon toga?"

,,Da,jesam imam strasnu rupu u glavi od sinoc nakon toliko pica"

Priblizava mi se jako blizu i gleda me direktno u oci,ne znam kako mu uspeva to da me ne dodirne a da opet gorim.

,,Da li si sigurna Sofija u to da si zaboravila?"

Gutam knedlu

,,Da,jesam"

,,Dozvoli onda da te podsetim"

Tiho izgovori i hvata me jednom rukom za struk,a drugom me grabi za kosu.Napada moje usne grubo i strasno,uzvracam gotovo odmah i nasi jezici pocinju da se bore.Pribija me uz zid i spusta usne niz moj vrat,a meni se otima uzdah sto ga jos vise uzbudi i pribije se skroz uz mene.Vraca se opet na moje usne,gricka ih i sisa dok rukom odvezuje moj bade mantil ispod kog imam samo tanku majicu,bez brusa i kratki pidzama sorc.Rukama luta po mom stomaku,a ja u naletu strasti cupam njegovu kosu i stezem mu misicave ruke.I opet prekida sve,uhvati me sa obe ruke za struk i pogleda direktno u oci.

,,Sutra da nisi kasnila na posao da ne bih ja dolazio po tebe"

Okrece se i odlazi,zacujem kad zalupi vratima.Pogledam svoj odraz u ogledalu i vidim otekle usne,rascupanu kosu i crvene obraze.I sve sto pomislim je da mi se definitvno svidja kako izgledam nakon njegovoih dodira.

Mozda u sledecem zivotu...Sezona 1 🔚🔚🔚Where stories live. Discover now