Konzumerizam (eng. to consume) je pojam kojim se opisuje stav prema kojemu sreća nekog pojedinca ovisi o konzumaciji dobara i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih dobara. Odnosi se na pretjeranu težnju za posjedovanjem i kupnjom stvari.
Živimo u konzumeristički nastrojenom društvu. Iako rast konzumerizma i njegovog razornog djelovanja uglavnom imaju konotaciju s pojavom društvenih mreža (što nije sasvim pogrešno), početci konzumerizma datiraju gotovo par stotina godina unatrag.
Prije svega, važno je znati da je konzumerizam suštinski nuspojava kapitalizma. Kako bi se stvorile generacije obijesnih potrošača, valjalo je prvo odvojiti ekonomiju od države koliko je god to moguće. Najraniji kapitalizam naziva se laissez-faire (franc. pusti neka radi) kapitalizam. Počeo se formirati u doba Industrijske revolucije, otprilike oko osamnaestog stoljeća. U to doba ideja da individua ima posjed, tvornicu ili slično u svom vlasništvu bila je iznimno kontroverzna. Uglavnom jer je neposredno prije glavni način funkcioniranja ekonomije bio merkantilizam. Merkantilizam je nastao kao posljedica nadmetanja tadašnjih kolonijalnih sila i djelovao je po principu da država kontrolira ekonomiju, a izvoz je daleko zastupljeniji od uvoza. Također se željelo srebrom i zlatom osigurati nacionalno bogatstvo, a samim time i (nad)moć.
Laissez-faire je polarna suprotnost merkantilizmu. Glavna načela mladog kapitalizma jesu tzv. ponuda i potražnja, slobodna trgovina, kompeticija i privatno vlasništvo. Ponudu i potražnju kao ideju prvi je predstavio Adam Smith, želeći reći da bi potrošač trebao diktirati tržište. To jest, da kupac ima pravo izabrati želi li kupiti proizvod ili ne. Sukladno željama potrošača, proizvođači trebaju povećati, odnosno smanjiti proizvodnju određenog proizvoda. Slobodna trgovina (eng. free trade) implicirala je da pojedinac ima slobodu trgovanja, bez petljanja vlasti (osim u slučaju oporezivanja-i pojedinca i kompanija). Kompeticija je pak podrazumijevala natjecanje proizvođača kako bi pridobili potrošače. Takav način rada je uglavnom rezultirao padom cijena-kompanije su se natjecale kako napraviti proizvod koji će što bolje uspjeti na tržištu sa što manjim troškom. Zadnje, privatno vlasništvo-pojam koji se sam objašnjava. Prvi primjeri privatnog vlasništva pojavljuju se u doba industrijalizacije. Vlasnici trgovina počinju se bogatiti u sve većoj mjeri. To bogatstvo je, naravno, bilo uvjetovano. Iza bogatih vlasnika stajale su stotine tisuća gladnih, siromašnih i izrabljivanih radnika, koji su radili često više i od 12 sati u užasnim uvjetima (tada nastaje izraz smog-smoke+fog).
Industrijska revolucija bila je revolucija i za potrošačke navike. Osim kapitalizma, donijela je i masovnu proizvodnju, koja tadašnjem društvu nije bila poznata. Do tada, koristio se princip cottage industry ili ugrubo prevedeno kućne radinosti. Taj način proizvodnje bio je karakterističan za seoski kraj, bio je spor i nije bio efektivan, pogotovo kada bismo ga usporedili s golemim tvornicama koje su postale novo normalno. Cottage industry proizvodnja danas bi bila slična načinu rada OPG-ova.
Kapitalizam, Industrijska revolucija i masovna proizvodnja stvorili su nezasitno tržište. Stvaranje srednje klase (u zemljama koje nisu bile pogođene komunizmom) i pad cijena na tržištu doveli su do toga da su sitni luksuzi postali dostupni gotovo svakom čovjeku. Prekomjerne količine proizvoda i njihova široka dostupnost u ljudima su iskorijenili osjećaj za mjeru.
U razvoju konzumerizma, barem ovoga kakvog ga danas poznajemo, ogromnu ulogu igrali su marketing i digitalizacija. Pored televizije, radija i ostalih relativno zastarjelih medija, pojavio se potpuno nov i izrazito profitabilan način oglašavanja-društvene mreže. Iako prvotno namijenjene drugoj svrsi, jako brzo su postale pravi kanali za marketing i stavile ostale načine reklamiranja u drugi plan. Otvorio se i niz novih radnih mjesta, među najistaknutijima su tzv. influenceri. U dubioze na temu je li to pravi posao ne bih ulazila. Je l' zarađuju od svojih usluga? Zarađuju. Tko smatra zarađivanje od društvenih mreža nepravednim i 'lađenjem jaja, neka se okuša ako je tako jednostavno. Digitalizacija je katalizirala konzumerizam putem famoznog online shoppinga, koji je učinio prekomjerno dostupno još dostupnijim, lijeno čovječanstvo još ljenijim, a okoliš na rubu propasti još zagađenijim.
