114. DIO

264 4 0
                                    

114
-Karla Pov
-Hvala Bogu, napokon je vikend. Ostalo je još samo mjesec dana do kraja školske godine, napokon kraj četvrog razreda, ne mogu vjerovati, vrijeme prebrzo prolazi. Danas je i suđenje, nadam se da ćemo danas to riješiti i da će mama postati zvanično moj skrbnik. Začula sam kucanje na vratima, odmah sam sišla i otvorila.
ELENA: Heej, jesi spremna?!
JA: Naravno! Nadam se da ćemo uspjeti
ELENA: Naravno da hoćemo, nemoj se ništa brinuti.
-Zagrlila me, a nakon toga upitala
ELENA: Domagoj će doći na suđenje?
JA: Da, mislim da je rekao da će i Patrik doći
ELENA: Da, spomenuo mi je to Patrik. Jesi krenula raditi završni rad?
JA: Jao, pa nešto sam malo počela, a ti?
ELENA: Isto tako
-Elenina mama je ušla i prekinula nas
BARBARA: Jeste spremne, možemo krenuti?
ELENA: Spremne
-Nesigurno sam koračala za njima, stalno ispitujući Eleninu mamu.
JA: Nije da sumnjam u vas, ali sigurni ste da ćemo dobiti to suđenje?
BARBARA: Sigurna sam, ništa se ti ne brini
JA: Hvala vam puno, ne želim se nikada više vratiti u kuću svoga oca
BARBARA: To vjerujem
-Sjeli smo u auto i krenuli prema sudnici. Stigli smo i ušli unutra. Kada sam ugledala svoga oca, Martu i Anju, odmah mi se prekrenuo želudac. Hvala Bogu, barem je moja mama došla na suđenje, ali nigdje nisam vidjela Domagoja.

Očaran tobom ✨Where stories live. Discover now