16.dio (kraj)

18 2 0
                                    

Ne znam ni sama što je mislila o svemu tome,ali mi je pomogla samo s tim što me zagrlila. I tako,na kraju. Sjedila sam sama u kutu svoje sobe,razmišljajući samo o njemu. Nisam mogla da budem sigurna u svoje osjećaje i nikada nisam mogla,ali samo znam da sam ga volila i da ga sad idalje volim. Nije ni bitno više što sam ja. Jedino što je bitno je Bruno. Gdje je?Šta radi?Razmišljala sam još malo o svim provedenim trenutcima s njim i onda sam shvatila da jedno mjesto nisam provjerila. Brzo sam se skočila,navukla hlaće i obukla duksericu. Vani je bilo loše vrijeme pa sam uzela taksi da me odvuče. Rekla sam mu adresu te se zaputila na to isto mjesto. Kada smo stigli naplatila sam i trčala sve dok nisam stigla. Vikendica. Tu je jedino gdje nisam tražila. Čak sam išla do njegovog stana,ali nije se javljao. Htjeli smo prijaviti nestanak u policiju,ali smo sačekali još malo. Brzo sam došla do vikendice te krenula da kucam na vrata. Nitko se nije javljao,a bilo je zaključano. Pored vrata se nalazila motika. Uhvatila sam je te par puta udarila po vratima i uspjela da provalim. Kada sam uletila u dnevnu,prvo što sam vidjela je Bruno koji sjedi u kutu dnevne. Baš kao što sam i ja radila puna dva tjedna. Bio je budan,a kad me ugledao problijedio je.
-"Bruno!"
Brzo sam dotrčala do njega te krenula da ga grlim i ljubim. Zagrlio me čvrsto te pustio koju suzu sa mnom. Odvojila sam se od njega te ga pomazila po licu.
-"Znaš da nije bilo onako kako si pomislio."
Rekla sam te krenula još više da plačem.
-"Znam Luna."
Rekao je.
-"Volim te."
Privukao me ponovno u svoj zagrljaj. Plakala sam u njegovom zagrljaju ne vjerujući da ga ponovno vidim.
-"Nisi ništa jeo,sav si blijed i u istoj odjeći. Idemo odmah."
Uzela sam ga za ruke te izašla s njim iz vikendice. Nazvala sam ponovno taksi te smo se zaputili prema mojoj kući. Kad smo došli natrag,odmah sam ga uvela unutra te rekla Olgi da mu napravi nešto za jelo. Laknulo mi je i ne mogu da opišem koliko mi je bilo drago da ga vidim. Kada je pojeo sve zahvalili smo se Olgi te otišli u moju sobu. Zaključala sam nas.
-"Nikom nećemo ništa govoriti barem ne danas inače će biti frka."
Rekla sam,a on je potvrdno klimnuo glavom. Otišao se istuširati i obući,a zatim legao sa mnom na krevet. Ušuškali smo se te pričali malo.
-"Bruno."
Rekla sam.
-"Luna."
-"Žao mi je zbog svega,bilo mi je jako teško. Moj život više nema smisla bez tebe i samo ti postojiš."
Nasmijao se.
-"Nemaš pojma kako mi je žao zbog svega. Odregirao sam užasno,ali poslije dugotrajnog razmišljanja sam bio siguran da ti to nikad ne bi uradila. Ti nisi takva cura,ja te poznajem i prihvaćam baš onakvu kakva jesi jer bolja mi ne možeš biti. Čekao sam. Čekao sam da me nađeš jer sam znao i bio sam siguran da ćeš se jednom sjetiti mog najdražeg mjesta."
Spustila sam jednu suzu na sve njegove riječi.
-"Bruno,ti si jedan poseban dečko. Nisam mogla da podnesem to što si otišao. Prestala sam da razmišljam o sebi,razmišljala sam o tebi. Tražila sam te,brinila sam se gdje si šta si i što radiš i.."
U pola rečenice me prekinuo.
-"Molim te,odmori se sada i bit će vremena kada ćemo razgovarati."
Zaspali smo zajedno,zagrljeni i jedno s drugim smireni.

Bila je večer. Šetali smo držeći se za ruke,a zatim sjeli na jednu klupu. Gledali smo cijeli grad. I sve je super i sve je bajno,ali u svakoj ljubavnoj priči ima loših i dobrih stvari. Ja i Bruno smo se odlučili voljeti toliko spontano. Na prvom danu sam osjećala nešto,ali sam zanemarivala to. Na kraju je to bilo nešto stvarno zato uvijek vjerujte u tog nekoga i njegovu ljubav. Možda je to nevidljivo,ali je stvarno jer vi toj osobi vjerujete,a s povjerenjem imate sve. Okrenula sam se prema njemu i pogledala njegove prelijepe bujne oči.
-"Našoj djeci ću uvijek pričati da za mene postoji samo jedan muškarac na ovoj zemlji."
Rekla sam,a on se okrenuo prema meni.
-"Volim te više od svega."
Poljubili smo se. I na kraju svega smo ostali samo mi. Jer prava ljubavna priča će uvijek da završi dobro,dvoje ljudi koji se vole. I imat ću tisuću muškaraca na vidiku, ali za mene postoji samo on.

nadam se da vam se svidjela priča. s ovim svime sam krenula jer mi je bilo dosadno pred kraj raspusta,ali ispostavilo se da stvarno uživam da radim ovo bez obzira na obaveze. hvala što ste čitali i ostavite mišljenje u komentare🥰

You've reached the end of published parts.

⏰ Last updated: Oct 21, 2020 ⏰

Add this story to your Library to get notified about new parts!

Samo OnWhere stories live. Discover now