"Sad su me zvali iz sirotišta." Zastao je. "Matt je u komi." O moj bože. Ne. Ovo nije moguće. Zašto? Zašto mi se stalno događaju loše stvari. Zašto Matt? Pa on je samo dijete.
"Hajde,idemo brzo." Klimnuo je. Baka i Lucas su krenuli za nama. Spustila sam se niz stepenice,a onda sam dotrčala do auta. Sjeli smo unutra i upalila sam auto. Primjetila sam da mi se tresu ruke. Što ako mu se nešto dogodi? Ne. Ne. On će se probuditi i sve će opet biti dobro. Vozila sam brzo i za par minuta smo došli u bolnicu. Tu nisam bila 6 godina. Zadnji put sam tu bila kada je umrla moja najbolja prijateljica. Zapravo,jedina prijateljica. Umrla je od raka. Jako mi nedostaje.
"Hajde,kćeri." Trznula sam se. Baka me je primila za rame. Ušli smo unutra. Ian je otišao do jednog doktora,a mi smo stajali sa strane.
"Na drugom je katu,soba 135." Klimnula sam. Trčala sam kroz hodnike u bolnici dok nisam došla do sobe na kojoj je pisao broj 135. Napokon. Uletila sam unutra i stala sam. Zaprepašteno sam pogledala Matta. Ležao je na krevetu,a oko njega su bili razni aparati koji su stalno ispuštali neke zvukove. Oči su mi bile pune suza.
Gledajući ga kako leži na tom krevetu,ponovno sam se sjetila Diane. Moje jedine prijateljice. Sjetila sam se kako sam danima sjedila kraj nje na onim neudobnim stolicama. Danima sam je gledala kako leži na tom krevetu,a onda je došlo ono najgore. Onaj glupi aparat kraj nje je počeo pištati i uskoro su doktori uletili unutra,no bilo je prekasno. To se ne smije dogoditi Mattu. Sjela sam na krevet kraj njega. Dodirnula sam mu ruke. Bile su ledene.
"Kraljice moja,mogu li doći do njega? Mislim da znam što se događa." Okrenula sam se prema njemu. Stajao je kraj vrata pokraj bake i Iana. Klimnula sam glavom,a on je brzo došao do Matta. Ja sam otišla do vrata.
"Zašto te tako zove? I tko je on uopće?" Čula sam Ianov glas iza sebe. Pogledala sam ga preko ramena.
"Duga priča. Objasnit ću ti kasnije." Preokrenuo je očima. Mrzim kad to radi. Pogledala sam Lucasa. Začuđeno sam gledala u njega. Stajao je kraj Matta. Ruku je držao iznad njegove glave,a iz ruke mu je izlazila bijela svjetlost.
"Šta to radiš?" Pokušavala sam zvučati smireno. Onako kako se ponaša kraljica,no nisam mogla. Previše mi je stalo do Matta.
"Kraljice,sve je u redu." Zastao je. Maknuo je ruku i svjetlost je prestala izlaziti iz njegove ruke. "Dječak će se uskoro probuditi." Kako on to zna. Zbunjeno sam ga pogledala.
"Kraljice,znate li tko su mu roditelji?" A otkud da ja znam? Zašto je to sada uopće bitno?
"On je u sirotištu. Roditelji su ga napustili." Klimnuo je glavom. Zašto ga to zanima? I kako dovraga zna da će se uskoro probuditi? Okrenula sam se prema Ianu. Opet mi se zavrtilo. Šta mi se događa?
"Kraljice,Matt je u prijelazu." Okrenula sam se prema njemu. Zbunjeno sam ga pogledala. "U kakvom prijelazu?"
"To je razdoblje u kojem se iz običnog čovjeka pretvaramo u neko nadnaravno biće. Samo ne mogu točno odrediti u šta se pretvara." O moj bože. Zaboga šta je on? Vještac? Čula sam Mattov glas.
"Ne... molim te ...nisam ...ne ...zašto?" Matt je počeo pričati. Htjela sam doći do njega,ali me Lucas primio za ruku.
"Kraljice,nemojte ići tamo. Trenutno je kod Lamene. To je normalno. Uskoro će se probuditi i najbolje je da izađete van jer ne znamo u što će se pretvoriti. Ja ću ostati sa njim."
Odmahnula sam glavom. Oči su mi bile pune suza. Vid mi se zamaglio. Ne. Ne. Zašto se to i njemu događa? Zašto ne može ostati normalan? Dosta je propatio u onom sirotištu.
"Ne,ja ću ostati ovdje s njim." Lucas je odmahnuo glavom,a onda je pogledao Iana.
"Gospodaru,molim vas,odvedite ju van. Ovdje nije sigurno. Dječak će se uskoro probuditi." Ian me je primio za ruku.
YOU ARE READING
Secrets
FanfictionZoey Tisson je bila normalna djevojka koja je išla na fakultet, ali sve se promijenilo kada je saznala pravu istinu o sebi. Saznala je nešto što će joj zauvijek promijeniti život. Hoće li moći savladati sve prepreke koje joj novi život donosi ili će...