Neodoljiva ponuda(Sezona 1)

Kao i uvijek

Kada čovjek izgubi nekoga koga voli,u njemu se upali 40 svijeća. U 40 dana te svijeće se gase, po jedna svakog dana. Na kraju 40- tog dana, ugasi se i zadnja svijeća, ali dođe takav tren, neki miris ili uspomena. Ta 40-ta svijeća traje čitavog života. I tako gori...

Stala sam na vrata a u mene su blenuli Alex i Benjo kao i pojedina muška onoliko koja je bila prisutna. Koji blam. Alexu i Benji su vilice bile do poda, kao i nekim mlađim doktorima. Pogledala sam prema dole i shvatila zašto. U brzini sam se oblačila, pa mi je trenerka slučajno ostala spuštena na bokove, gdje su se vidile moje Victoria Secret gaćice koje su bile povučene prema gore. Nisu bile doslovno kao tangice, ali su bile izrezane sa strane, tako da se vidla koza sa strane i trakica s natpisom.

Povukla sam trenerku prema gore,a zatim im pucnula prstima pred ocima, gdje sam ih probudila iz njihovih maštanja. Izašli smo vani gdje nas je Ivona cekala.

Ivona:" napokon. Hajd upadaj u auto"
Bila su dva auta. Jedan Benjin jedan Alexov. Sta sad uraditi. Nisam ni stigla razmislit, a Alex mi je već povukao ruku i smjestio na mjesto suvozača. Par puta sam se trznula kako bih izasla iz auta, al me Alex obgrlio sa rukom. Koji mu je. Ah tada sam shvatila da je povukao pojas i svezao me kako ne bih mogla izaći. Mahnuo je Ivoni i sjeo za volan. Dodao je gas i krenuli smo. Nijemo sam gledala kroz prozor dok sam povremeno dobijala Alexine poglede.

Alex:" sta te potreslo toliko?" gledao je pravo
Ja:" totalno nebitno, samo me dovezi kuci"
Alex:" zašto si mi dozvala ime na smrti?"
Ja:" dovezi me samo živu kuci"
Alex:" nema odgovora ni na jedno pitanje"
Ja:"možeš i ovdje stati, pješke ću"
Alex:" nemoj da si se mrdnula"
Ja:" hoćeš mi to zabraniti?!"
Alex:" Sofija, opet će ti skočiti puls pa ces me dozivati" pojavljivao se skriveni mali smiješak

Ja:" nisam ni izasla kako treba iz bolnice, a već mi testiraš strpljenje, Alex"
Lagano je prikočio i zaustavio se

Alex:" Sofija sta da radim sada"
Ja:" sta da radiš? O čemu pričaš ti?"
Alex:" da li još uvijek da budem dalje od tebe kao sto si mi rekla ili da razmisljam o riječima ljudi i jednostavno samo ostanem. U ovom trenutku"

Ja:" pričaš gluposti Alex, daj kreni"
Alex:" kao i uvijek" prošaputao je tiho i dodao lagano gas. Vozili smo se još nekih neugodnih 10 minuta do moje kuce. Rekla sam mu da me ostavi jednu kucu ispred na sta sam ga jedva nagovorila. Uzela sam malu torbu i izasla. Prošetala sam do svoje kuce, kako ne bih morala trpit susret Alexe i mame. Usla sam lagano u kucu gdje me mama odmah dočekala s vrata grleći me, mazeći po glavi,... Raspremils sam se i družila s mamom ostatak dana. Prijalo mi je njeno društvo.

(...)
Oko 17:00 stati poslijepodne, poslije odgledanih filmova morala sam se pomjeriti. Nakon kratkog odmora, bilo je vrijeme za faks. Ostao mi je još jedan finalni ispit da zavrsim faks. Napokonnn. Taj ispit je za par dana, pa se planiram provoditi kao u zatvoru, sama s knjigom. Odlučila sam SVIMA pokazati da sam odlično, da me ništa ne može slomiti, sredila sam se za faks i zgrabila fasciklu, te ključeve od auta s police.

Parkirala sam auto i izasla sa fasciklom. Neko se pojavio iza mene i povukao me za rame. Okrenula sam se, a on mi je nasilnički istrgnuo fasciklu i krenuo je da trci. Krenuo je prema naprijed idući prema jednoj manjoj, uskoj ulici. Trčala sam čitavo vrijeme za njim. Mračniji oblaci prostranjivali su se na nebu, dok su svjetliji odlazili na odmor. Lagano se spuštalo predvečerje dok sam trčala za lopovom prema ulici. Ulica je bila uža i mračnija. Začuo se ispaljeni metak....

Nadam se da vam se ovaj dio svidio, sljedeći još zanimljiviji. Ko je ispalio metal? Gdje? Zašto? 🔜💕😘