Tišina

Poglavlje 12

Sjajne metalne oštrice perzijanskih bodeža odbijale su svjetlost popodnevnih sunčevih zraka. Noemi je uzela jedan od sedam položenih bodeža na stolu i okrenula se prema meti - velikom bijelom posteru ispunjenom crnim koncentričnim kružnicama koji je podsjećao na pikado. Uzdahnula je i stala iza oznake na podu, a onda još jednom odmjerila udaljenost od mete. 

Podignula je lijevu ruku i presavila podlakticu, a zatim je, osjećajući hladan metal oštrice na leđima, oči fokusirala na središnji krug mete. Noemi je brzim trzajem izbacila podlakticu i pratila bodež koji je završio u zidu, oko pola metra dalje od mete.

"Kvragu." promumljala je bijesno i uzela još jedan od bodeža sa stola. 

Provela je zasigurno sat vremena vježbajući gađanje bodežima, a još nijedan od njih nije završio na posteru, a kamoli na označenim krugovima. Kao prirodni ljevak, još jednom je podignula ruku i zamahnula. Iako bliži od prethodnog, bodež je i ovaj put završio u zidu.  

Razočarano je izdahnula i uzela sljedeći bodež. Odlučila je pokušati u bočnom položaju, tako da joj je lijeva noga bila ispred, a oštrica je ovaj put dirala rame. 

"Opet uništavaš zidove s tim glupostima." Katherine je odmahnula glavom i prekrižila ruke gledajući rupe koje su kvarile izgled novoobojanog zida. Nije joj bilo jasno kako netko može platiti toliko novca na uređivanje kuće, a onda ju iznova uništavati. "Došla sam da-"

"Ne sad, Kath." prekinula ju je Noemi, još uvijek u istom položaju.

Nije micala oči sa središnjeg kruga, uvjerena da će joj to pomoći da poboljša rezultat. Njena tehnika gađanja trenutno je bila razočaravajuća, što je za osobu kao što je to bila Noemi bilo izrazito frustrirajuće. Zamahnula je rukom i još jedna oštrica je završila u zidu, ovaj put dalje od prethodne dvije. Bijesna zbog još jednog totalnog neuspjeha, Noemi je zgrabila pištolj sa stola. 

"Prokleta meta." procijedila je bijesno i ispalila prvi metak koji je završio u drugoj središnjoj kružnici. "Prokleti bodeži." nadodala je puneći središnji krug mecima. Za razliku od bodeža, gađanje vatrenim oružjem dovela je do savršene mjere.

"Ispred ulaza je neki kovrčavi tip, čeka da ga primiš." dobacila je Katherine kad je Noemi konačno prestala s pucanjem i kada je mogla čuti. Nikad nije mislila da će se naviknuti na Noemin temperament, a evo, sada je stajala i gledala njene bijesne ispade kao da je to najnormalnija stvar na svijetu. 

"Uvedi ga." zadovoljno se nasmiješila gledajući rupe na središnjem krugu. Imala je osjećaj da se osvetila meti zbog izbjegavanja njenih bodeža. 

Kad je izvlačila bodeže iz zida, preko ramena je ugledala kovrčavog momka naslonjenog na vrata. Bio je obučen u crne traperice i sivu majicu ispod čijih su rukava provirile njegove tetovažama prekrivene ruke. Styles. Zadnja osoba kojoj se nadala.

"Kako se usuđuješ doći u moju kuću usred bijelog dana? Idiote." Noemi je već bila iznervirana zbog prethodnih promašaja, a Stylesov posjet je dodatno naljutio. Mrzila je nepromišljenost ljudi kojima je bila okružena. Nije svjestan da je i najmanja pogreška dovoljna da bude otkriven. U tom slučaju, Styles ostaje bez glave, a ona bez informacija koje joj omogućavaju prednost.

"Zayn nije u Londonu cijeli dan, zabavlja se s nekim problemom."

"Može te vidjeti bilotko, budalo." bacila je bodeže na stol i naslonila se na njegov rub. Styles je prošao rukom kroz kosu i približio se Noemi. Mogao je vidjeti bijes u njenim očima,jedinu emociju koju je pokazivala.

"Pripazio sam na to, nitko me ne prati." dobacio je i lagano napravio par koraka do Noemi koja je sjedila na stolu. Njen sumnjičav izraz lica odavao je nepovjerenje prema njegovoj izjavi, no unatoč tome, nastavio je s razgovorom. "Zayn i Mertens se u zadnje vrijeme druže i više nego prije. Dva puta ga je podsjetio u kockarnici, jednom su se našli u Lomond Groveu, a zove ga i na mobitel. Nešto se događa, ali ne znam što jer se uvijek maknu od svih kad pričaju."