*Epilogue*

282 19 3
                                    

Devet meseci kasnije

- Koliko još moramo da čekamo da ta mala napast izađe?- vikne Mason.
- Ššš. Nemoj tako da pričaš o sestri.- Cameron ga udari po uvetu.
- Auu. Ako bude kao Kylie možemo samo da se molimo.-
- Heej!- vikne Kylie i pogodiga komadićem hleba.
- Zašto ste svi od jutros kivni na mene, ja sam baš dobar dečko.- ponosno kaže na šta Kylie preokrene očima. - Zamisli to Lou, još jedna Ky.-
- Pa ja bih uživao.- kaže pre nego što je poljubi.
- Samo joj se uvlači…-
- Ej, ej, ej, Louise na drugi kraj stola. Hajde brže.-
- A daj tata. Da li je i tebe naš deda tako sklanjao od mame?-
- Nije. Ja sam svoje obavljao kod kuće, dok dođem do tamo...-
- Cam!- viknem i popreko ga pogledam. - Ja sam sigurna da, kada je Jessie videla u kakvu porodicu treba da stigne, odustala je od izlaska.-
- A šta to nama fali, ha?- vikne Mason.
- Tebi ništa. Čak imaš i višak kečapa na licu.- kaže mu Cameron.
- Dobro hajde, sredite se pa u školu.-
- A moram li?-
- Danas ti je zadnji dan Masone, neće ti noge otpasti. Hajde diži zadnjicu.-
- Ali obećao sam Stelli da ću je voditi negde...-
- Samo koristite kondome.- "šapne" Cameron na šta se nasmejemo.
- Dobro hajde sada svi, moram kod doktora. Cam, ljubavi kreći.- kažem i ispijem kafu do kraja.
Počnem polako da ustajem ali se zaustavim kada osetim da mi se nešto mokro razliva po donjem vešu.
- O bože.- prošapućem.
- Šta ti je?- Cameron mi priđe.
- Mislim da je počelo.-
- Šta?-
- Smak sveta Cam! Izgleda da je Jessie rešila da izađe.-
- O moj Bože! Ky idi brzo po Sophiene stvari. U ćošku sobe su, plavi mali kofer. Louise dođi da mi pomogneš da je odvedemo do kola, Masone ti voziš.-
- Znači ipak nema škole? To bre!- uzme ključeve sa stola i istrči napolje. - Obožavam te Jessie!!-
- Hajde anđele, možemo mi to.-
Pokloni mi pogled pun ljubavi i sigurnosti i spoji naše usne u brzi poljubac.

Dve nedelje kasnije

- Pa dobro, kome ja ovo govorim? Zidovima?- proderem se.
- Ovde nema zidova mama, ali mislim da te ovo drveće pažljivo sluša.- vikne Mason.
- Jesam mu mama ali se ponekad zapitam zašto na par dana ne izgubi glas da odmorim dušu.- požalim se Chloe.
- Ma pusti ga neka uživa još malo. Postaje sve stariji, a neće moći da se vrati nazad u ove dane.- odgovori mi.
- Da upravu si.- konačno legnem na ležaljku i uzmem svoj sok u ruke. - Pa kako je bebac?-
- Bebac je super. Ali mama nije. Ne znam zašto kažu jutarnja mučnina ako ona traje ceo dan.-
- Izgleda da si samo ti poseban slučaj ljubavi.- pridruži nam se Justin.
- Gde je Cam?-
- Čeka te u sobi.- odgovori mi.
- Izgleda da ti se posrećilo danas Soph. Ne brini ja čuvam Jessie.- kaže Chloe i namigne mi.
- Vraćam se brzo.-
- Ne verujem.- kaže Justin na šta ga popreko pogledam.
Prođem kroz božanstveni vrt i ubrzo dođem do ulaznih vrata i uđem u kuću.
- Cam?!- viknem kada zatvorim vrata.
- Gore sam dušo!-
Dok se penjem uz stepenice razmišljem o sadašnjosti. Sada sam potpuno srećna žena. Više nema prepreka između mene i Camerona. Imam troje prelepe dece. Imam verne prijatelje sa kojima provodim vikende. Imam roditelje koji su uvek tu uz mene. Imam brata i sestru koji me u svemu poržavaju i upotpunjuju mi život. Imam posao u kome uživam. I imam Camerona. Mog životnog saputnika koji mi svaki dan učini lepšim, koji čini da se osećam posebno, kojeg volim više od svega. Pre sam mislila da ovakva sreća ne postoji ali sam se prevarila. Tu je ona iza ćoška samo treba da skreneš u pravu ulicu.
Otvaram vrata naše spavaće sobe i oči mi zasuze. Po krevetu su poređane ruže u obliki reči "love", sve je ukrašeno crvenim balonima u obliku srca. Prostorija je zatamnjena i ukrašena crvenim i belim lampicama.
- Sviđa ti se?- okrenem se i ugledam Camerona iza mene.
- Savršeno je... Samo šta slavimo?-
- Prvi dan kada sam te video. Imali smo osam godina.-
- Cam...- pokušam nešto reći ali reči ne izlaze. On se seća! Bože koliko sam bila stidljiva tada. Bilo me je tako sramota kada mi je rekao da sam prelepa sa protezom, nisam ga smela pogledati u oči a on mi je prišao i poljubio ruku. Od tada sam svaki dan posle škole terala mamu da idemo u taj park samo da bih njega videla.
- Dođi.- raširi ruke i ja mu uletim u zagrljaj. - Volim te anđele.- šapne mi.
Da... Čini me srećnom.
A tu je i ovaj grad koji sve čini savršenim. Ima neka magija u ulicama Londona.

________________💑_________________
Pa došli smo do kraja... Znam da sam rekla da ima još par chaptera do kraja ali imam neke ideje koje bi ovu knjigu potpuno izmenile. Ovo je knjiga u kojoj se slavi ljubav i sreća i zato nisam želela ništa da menjam. Nadam se da ste uživali u čitanju kao ja u pisanju i da sam na pravi način donela delić života porodice Dallas. Želim da se zahvalim i svima vama koji ste čitali i devojkama koje su ostavljale komentare koji mi mnogo znače i svakoj šaljem poljubac. Veoma mi je žao što se rastajem od ove knjige jer će mi ovo dvoje jako faliti.
Na raspustu počinjem sa pisanjem "My brunette". Knjiga je o Justinu i Chloe ali će se spominjati i Sophie i Cameron.
Počela sam da pišem i jednu vampire knjigu tako da bi mi dobro došla podrška.
Pogledajte i " Bye, bye life".
Vreme je da ostavimo Camerona i Sophie da uživaju u njihovoj ljubavi a mi treba da uronimo u nove avanture.

Milion poljubaca vam šalju Sophie i Cameron😘😘😘

Com, vote?
Ly😘💞👋

Ulicama Londona (ZAVRŠENA) // Cameron Dallas & Cara DelevingneWhere stories live. Discover now