Okej svi mi imamo neko iskustvo s nečim, pa tako ih i ja imam. Nakon moje opsesije o krimi serijama skočit ću na jednu ozbiljnu temu o kojoj bi voljela da se više priča nego što se priča trenutno - depresija.
Depresija NIJE neki hir. Depresija nije nečija želja za pažnjom. Depresija se ne liječi tako da onome tko ima depresiju kažeš: "život je lijep i nemaš razloga biti tužan". Depresija nije samo tuga. Depresija JE mentalna bolest i osobama koje se bore, a ne mogu se izboriti s njom treba pomoć.
Kako opisati nešto što čak ni ti ne znaš što je? Depresija vam polako, ali sigurno uzima djelove života. Prestanete raditi stvari u kojima ste nekoć uživali, koje ste voljeli, koje su bile vaš hobij. Počne vas udaljavati od društva, prijatelja i obitelj. Svaku vašu radnju oteža još tri puta. Ponekad je prebolno i preteško ustati ujutro iz kreveta.
Svaki novi dan je nova borba jer osobe s depresijom se bore protiv demona u njihovoj glavi koji im govore da ne vrijede dovoljno, da njihov život ne vrijedi ništa, da ih nitko ne voli i ne treba, da nitko ne bi plakao za njima. Depresija se polako počne poigravati vašim umom. Iscrpi svu vašu volju i energiju za životom. Jednostavno, depresija vas uništi. Psihički vas dokrajči, ako niste dovoljno psihički jaki da se oduprijete.
Depresija nije prolazno stanje neraspoloženja i pasivnosti, već se radi o ozbiljnoj bolesti koju treba liječiti. Ona utječe na cjelokupni život bolesnika, ali ima i značajan utjecaj na socijalno okruženje. Izlječenje nikad ne dolazi preko noći, već je potrebna upornost, a što više bolesnik zna o depresiji, lakše će biti ravnopravan partner u njenom savladavanju.
Generalno, depresivni poremećaj karakteriziraju epizode depresivnog raspoloženja koje se mogu ponavljati tijekom života, pa tako govorimo o ponavljajućem depresivnom poremećaju.
Glavni simptomi su tužno, tj. sniženo raspoloženje, gubitak energije, gubitak interesa i zadovoljstva, poremećaj apetita i spavanja, a ponekad I razmišljanja o samoubojstvu.
Osim gubitka radosti življenja, depresija sa sobom nosi i gubitak sposobnosti za rad.
Depresija utječe na cjelokupni život bolesnika, ali i njegove okoline. Uzrokuje značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće. Klinička depresija, koja zahtijeva liječenje, sasvim je drugačija od prolaznih neraspoloženja koje doživljava većina ljudi kao normalnu reakciju izazvanu određenim gubitkom. U osoba s normalnom tugom održana je koncentracija i sposobnost doživljavanja zadovoljstva; takve osobe mogu uživati u druženju s obitelji i prijateljima.
S druge strane, depresivni bolesnici su tužni i besperspektivni, muči ih osjećaj krivnje, vjeruju da su razočarali druge ljude i da su na teret članovima obitelji.
Mogu biti razdražljivi, tjeskobni i napeti, izbjegavaju druženja i povlače se u sebe. Osjećaji su im umrtvljeni, otupljeni i ne uživaju više u aktivnostima u kojima su nekad uživali. Gube interese, nemaju energije, sve im je teško i naporno, odustaju od uobičajenih aktivnosti i hobija. Osim toga, teško se koncentriraju i slabo pamte. Zaokupljeni su svojim lošim osjećanjem, preuveličavaju probleme i umanjuju mogućnosti rješavanja problema. Poremećene su i tjelesne funkcije – spavanje je loše i neodmarajuće, apetit i libido su oslabljeni (iako je kod nekih osoba apetit pojačan).
Tipično je pogoršanje depresije u jutarnjim satima. Mnogi ne vjeruju u mogućnost ozdravljenja, čak niti oni koju su već iskusili depresivnu epizodu nekad u životu i uspješno se izliječili.
Nadalje, teško depresivni bolesnici ponekad su toliko pasivni i povučeni da zanemaruju osobnu higijenu. Neke osobe muči intenzivan osjećaj beznađa, što dovodi do razmišljanja o smrti ili čak planiranja samoubojstva.Prisutnost razrađenog plana samoubojstva i govorenje o takvim namjerama predstavlja ozbiljno upozorenje. Takve razgovore s depresivnim bolesnikom na smijemo zanemariti, već treba hitno potražiti liječničku pomoć.
Depresivne se epizode mogu liječiti u velikom broju slučajeva. Farmakološko i psihoterapijsko liječenje depresivnog poremećaja međusobno se nadopunjuju i daju najbolje rezultate. Važno je da bolesnik zna da se ne radi o bolesti koja se može vrlo brzo riješiti te da lijekovi koje uzima djeluju s odgodom od 3-4 tjedna. Nadalje, bolesnika treba upozoriti da izostanak brzog terapijskog učinka ne znači da je lijek nedjelotvoran, već samo da ga još nije uzimao dovoljno dugo.
Ponekad je potrebno uzimati više lijekova, npr. dva antidepresiva različitih mehanizama djelovanja. Ono što je važno naglasiti jest da je lijekove potrebno nastaviti uzimati i nakon povlačenja simptoma bolesti. Rano otkrivanje bolesti i odgovarajuće liječenje u većini slučajeva vode do remisije (stanja bez simptoma bolesti), preveniraju pojavu novih epizoda bolesti, a također smanjuju emocionalni i financijski teret bolesti.
Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, tj. prava bolest koja se mora liječiti. Dakle, ovo stanje nije znak slabosti, a što više bolesnik zna o depresiji te što više sudjeluje u programu svog liječenja, lakše će se osloboditi ove bolesti. Ipak, treba naglasiti kako izlječenje nikada ne dolazi preko noći, već je potrebno više tjedana da bi se bolesnik osjećao bolje.
Ja sam vam uvijek na raspolaganju ako želite saznati nešto više o mom snalaženju s depresijom. Ja sam imala krizu prije nekoliko godina i bilo je gadno. Izvukla sam sama sebe. S vremena na vrijeme imam takve epizode i nekad su nepodnošljive da me dovode do emocionalnog sloma i ponekad napada panike.
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/31433/Simptomi-depresije-zasto-je-vazno-rano-prepoznavanje.html
M.
YOU ARE READING
Svaštara
RandomZavirite malo u svijet ove lude ;) #1 in depression - 4.7.2019 #1 in teenage - 4.7.2019. #2 in family - 4.7.2019. #2 in problem - 4.7.2019. #2 in happiness - 16.11.2019.
