Obsessed - Valentina B.

Chapter 14.

Iako je moja 'draga' mama u posljednjem telefonskom razgovoru rekla J.T. da će se vratiti u nedjelju večer, njeno putovanje se odužilo na još par dana. Upravo je ponedjeljak popodne i oni još nisu došli. Nikada mi nije bio problem čuvati brata,ali svakom sekundom shvaćam da i njega počinje zamarivati i to me boli. Želim da brat odrasta uz majčinu ljubav isto kao što sam ja. Ne želim da zbog nekoga tamo kao što je Max, zaboravi na njega. Iako se to po malo događa.

Stefan i ja smo u sobi. On čita moje posljednje ulomke koje sam napisala i otkriva što se događalo ovih dana između mene i Liama dok njega nije bilo. Čekam da pročita, ali neprestalno sa mišom se vraća prema gore i čita isto poglavlje.

Provirim glavom da vidim što točno čita, ali iz ove udaljenosti ne vidim pročitati.

"Što je tako zanimljivo?" upitam nakon duge šutnje između nas dvoje.

"Toliko toga Lolić" kratko odgovori. "Kako naprimjer ovaj dio.." zakašlje se počevši čitati što sam napisala.

Nisam znala odakle takva nagla promjena na njemu. Bio je drugačiji, dobar, pristojan..Isti muškarac koji me neprestano vrijeđao od našeg prvog susreta večeras je bio drugačiji?! Proučavala sam ga tokom cijele večeri, željela sam znati zašto se lijepo ponaša, zašto ne želi otići od nas, zašto se zabavlja sa mojim bratom i najvažnije od svega zašto ga ovo čini sretnim?! Zašto ima taj osmijeh na licu, kojega ne skida otkako je ušao u ovu kuću. Još mi je više postao neprepoznatljiv kada je iz čista mira, prišao mi i poljubio me u čelo, rekavši: citiram "Želim ti zahvaliti jer sam se uz tebe i brata večeras osjećao kao da imam obitelj"

"Zar ti je to stvarno rekao?" Stefan me upita nakon što pročita mali napisani ulomak.

Klimnem glavom "Upravo to što si pročitao!"

Stefan proučava napisano, čita još par puta isti taj ulomak i pitam se što mu je točno tu toliko zanimljivo? Samo sam napisala ono što se dogodilo prije dvije večeri kada je moj susjed neočekivano postao neočekivan? Ne znam kako bi ga drugačije mogla nazvati.

"Da li si ga pitala gdje je njegova obitelj? Jer koliko sam dobro shvatio po njegovim rječima, on je uopće nema, zar ne?" Stefan zatvori laptop i okrene se prema meni. Danas je za čudo u nekom normalnom stilskom raspoloženju i donio mi je hrpu krafni od čokolade. Uvijek ih donese kada dolazi u posjetu. Ne znam što je to toliko dobro u krafnama.

"To nije moj problem Stefan. Neću mu se mješati u privatnost" čvrsto odgovorim.

"Da li si ti mene uopće slušala što sam ti ja danima pričao?"

"Jesam Stefi" kažem "Ali kakve veze ima moja knjiga i Liamova obitelj?" zaista sam zbunjena.

"Želiš li se uvući u njegov život? Želiš. Onda to zahtjeva da uđeš u njegovu dublju privatnost. On jest bitan u knjizi, ali sve ono što se događa oko njega je još bitnije. Sjećaš se da svaka knjiga ima uvod, zaplet, radnju, rasplet bla bla i što sve već. Nećeš cijelo vrijeme pisati o njemu. Piši i o stvarima koje se tiču njega"

Podignem se "Trebala bi ga ispitivati o njegovoj obitelji?" nervozno se nasmijem "Ti si lud. Jedva znam nešto o njemu, da mi ti nisi rekao kako mu je prezime ni to ne bi znala. Stefan neću to raditi, neću ga ispitivati. Ne znam što se dogodilo prije dvije večeri, ali bio je drugačiji i bio je dobar. Ako ga odjednom započnem ispitivati, opet će me otjerati i reći da se mješam u ono što ne bi trebala"

Nikada se nisam ljudima mješala u tuđe živote,zar od mene ne bi bilo bezobrazno kada bi hladno došla i pitala ga u smislu "Hej, gdje je tvoja obitelj? Da li je imaš uopće?" Nema šanse. I sada se pitam odakle mi uopće hrabrosti da razgovaram sa njim, da mu ulazim u kuću ili dopuštam da se druži sa mojim bratom. Ispitivati ga o nečemu što se mene uopće ne tiče je ružno i bezobrazno--nema šanse da to uradim.