Stanje očaja ( Završena) ♥

9. Princezo, ja odlazim

Sara

Noge nisu bile moje. Od koljena na dolje nisam ništa osjećala.
U grudima me gušio vlastiti dah. Vidjela sam kako ustaje. Bijela košulja mu je bila neuredna, izvučena iz plavih farmerica. Prva dva dugmeta su bila potpuno otkopčana.
Kosa je imala neki svoj pravac, svaki pramen je bio na drugoj strani.
Oči su mu bile krvave. Od Čega ?
Onda mu zapazih čašu viskija u ruci i polu praznu flašu na stolu.
Nisam mogla ići prema njemu, suze su mi još kvasile lice.
Toliko se ljutim na njega, toliko me boli nepravda... A toliko mi dušu dira ovaj njegov čin. Šta ću da radim?
Vidjela sam kako polako, nesigurno ide prema meni.
Pogled mu je bio oboren.
- Jesi dobro?
Od njegovog hrapavog glasa na koži mi proradiše žmarci.
Vjerovatno od alkohola, ali je to bio prokleto seksi glas.
- Da.
Jedva sam izustila.
- Dođi.

Uze me za nadlakticu i povede ka kauču. Noge su mi drhtale. Kad sam konačno sjela ponudi mi čašu viskija.

- Ne pijem
Ostavi čašu ispred mene.
- Ako ti zatreba.

Prođe i sjede pored mene. Tišina je odzvanjala staklenim prozorima.
Jedva se čuo dah koji izdišemo.
Zatim opet taj glas.
- Sara, želim ti ispričati zašto sam bio đubre prema tebi, ioako za to nema nikakvog opravdanja.
Šutjela sam i gledala pravo ispred sebe, dok su se sitni jecaji otimali iz mog grla.

- Prije 3 mjeseca upoznao sam jednu ženu.

Na te riječi sam ustuknula.
- Iako to u početku nisam htio, zbližio sam se sa njom. Išla je sa mnom u moje društvo. Kupovao sam joj sve što sam mogao. I više. Uvukla se u dugove na moje ime. Sve tajne mojih poznatih prijatelja je odala u novine pod mojim imenom. To je bio pakao.
Danima sam ispravljao i još nisam uspio potpuno očistiti svoje ime.
Na kraju je ispalo da je ta djevojka bila "namještena " meni. Sve je isplanirao taj... Nebitno sad.
Prije dvije sedmice došao je moj menadžer
Rekao je da na mjesto šminkerke dolazi djevojka po "narudžbi".
Sve smo isplanirali. Večeru, novac, Kaana, haljinu. Sve je on isplanirao.
Samo sam igrao ulogu.

Uzela sam čašu sa stola i ispila do dna.

- Polako!
- Ne želim!
Proderala sam se i nasula sebi još
- Nastavi.
- Čim sam vidio kako se ponašaš, znao sam da nisi takva osoba
- Haha, kako da ne.
- Ozbiljan sam Saro!
- Zašto nisi postupio tako onda? Po svom instiktu.
- Plašio sam se.
- Nastavi!
- Jedva sam došao do menadžera. Rekao mi je da nisi ta djevojka i da je
ona na putu do Istanbula doživjela nesreću. Još je u komi.

Počela sam ponovo plakati. Ispijala sam gutljaje i osjećala kako me piće hvata.
Ustala sam i sve mi se zavrtjelo u glavi. Osjetila sam njegove ruke kako me pridržavaju.
Koža se na tom mjestu zapalila.
Naglo sam istrgnula ruku.
- Dobro sam.

Šetala sam po stanu. Ništa mi nije jasno, a sve je ispričano.
Zašto se osoba poput njega izvinjava meni? Na bijelom ormariću primijetila sam fotografiju prelijepe djevojke. Da li je to ona? Nema šanse.
Kosa joj je bila do ramena, blago valovita. Oči tamne, sitne. Gledala je nasmijano i potpuno nevino. Usne su joj bile prirodno roze, jer očigledno nije imala šminke na licu.

- Amina..
Čula sam ga kako izgovara.
- Moja sestra.
- Imaš sestru?
Okrenula sam se prema njemu.
- Otkud Amina?
- Majka je imala korijene iz Bosne. Ne sjeća se ničega iz Bosne, osim tog imena, koje je obećala dati kćeri ako je bude imala.
- Korijeni iz Bosne?
Zamijenila sam. Kako je svijet mali.
- Gdje je ona sad?
- Studira u Engleskoj. Nakon bolnog perioda u vezi sa mojim menadžerom, napustila je sve i otišla.
Ispila sam još viskija. Već osjećam kako mi vrućina udara u obraze.
- Gdje ideš sad?
- Prvo moram znati da si mi oprostila.
- Zašto moj oprost Pokušavaš kupiti preko moga brata?
- Nisam to učinio samo zbog toga.
Ali djelimično da. Jer sam te uvrijedio, a jedno Malo nevinašce treba šansu za život.

Ne pričaj mi to molim te, ne. To mi je okidač. Počela sam jače plakati.
Ostavio je svoju čašu na sto i prišao meni.
- Ššš.
Rukama mi je prelazio po kosi.
- Ne radi to sebi. Molim te, boli me kad plačeš.

Šta on to priča?
Bio mi je potpuno blizu. Ruke su mu bile na mojim obrazima. Jednim prstom je mazio moj obraz gledajući me u oči. Djelovalo mi je kao da sati prolaze. Samo je tako gledao i gledao.
Nisam treptala. Sve je bio bliže. Ruka mi je istraživala moj vrat, kosu.
Toliko se približio da sam osjetila njegov dah na mojim usnama. Disanje nam je postalo teško i ubrzano.
- Šta je ovo?
Šapnuo mi je skoro na usne, još uvijek ne mičući se ni milimetar od mene.
- Ne znam...
Promrmljala sam.
- Ne mogu se odmaknuti od mene. Tako ludo utičeš na mene. Poludim od želje da te dodirnem, poljubim te crvene pune usne..
Osjećam kako mi lice gori, a usne već brecaju od želje.
Bože koja sam ja budala. Znaš šta ti je uradio, makni se molim te od njega.
Sama sam sebi uzalud ponavljala. Ruke sam položila na njegova ramena, dok je svoje ruke stavljao oko moga struka.
Osjetila sam kako usne spušta na moje. Vatromet u meni se raspukao.

Kerem

Na rubu sam. Ne mogu više izdržati ni sekunde. Bojim se za ono što će se desiti ako samo dotaknem njene usne.
Neka bude šta hoće, ne zanima me.
Polako sam, nježno spustio svoje usne na njene. Bile su tako meke, tako vrele da sam se izgubio u njima. Nježnost se izgubila i počeo sam je ljubiti sve jače i brže, dok mi je sve čvršće obavijala ruke oko vrata.
Poželio sam da je uzemem u naručje i odnesem u sobu. Želim je sad, odmah.
Uhvatio sam je ispod koljena uzevši je u naručuje. Gledala me zamucenim pogledom.
Penjao sam se uz stepenice, neprestano gledajući u nju.
Rukama se čvrsto obavila oko mene i spustila glavu na moje rame.
Utisnula je nježan poljubac na moj vrat.
Naježio sam se i nasmijao.
I ona se nasmijala.
- Idemo princezo.
Unio sam je u sobu i spustio na krevet.
Još uvijek me gledala zamućenog pogleda. Skinuo sam košulju.

Sara

Budim se i osjećam bol u dnu stomaka. Glava mi puca. Imam osjećaj da će ostati na jastuku, ako krenem ustati.
Ustati??? Zašto sam bez odjeće? Gdje sam?
Gledala sam oko sebe, shvatajući da sam u potpuno nepoznatoj prostoriji.
Moja odjeća je bila razbacana po podu.
Zadnje čega se sjećam je Kerem u...
O moj Bože.
Skočila sam iz kreveta naglo. Na suprotnom jastuku sam vidjela poruku i kutijicu.
Kerem.

"Princezo ja odlazim.... "