3. D E O

177 17 14
                                    

*Nakon doručka smo otišli kod mene da smislimo plan, mada nije trebalo ništa da se smišlja, jer sam vrlo spretna u uklanjanju lasera i alarma. Posle podne smo otišli do muzeja, bio je plan da udjemo unutra kao turisti, da obavimo radnju i pobegnemo van Srbije. Ne znam kako ćemo to da izvedemo, ali smo svi bili željni avanture. Samo me je strah da se ne zanesem previše u posao, i da ne zaboravim da ovo radim zbog mame a ne zbog avanture..*

Cile: Braćo.. Pljačkali smo na većim i luksuznijim mestima ali ovo.. Ovo je nešto jako veliko mogli bismo da žestoko najebemo.
Amadeus: Bez problema Cile
Vojke: Ponovite plan opet,molim vas
Amadeus: Jebote. Sa ovim ljudima ne vredi saradjivati.
Ja: Ljudi, ulazimo kao turisti, Cile, ti ćeš sa Vojketom da zadržavaš radnike, dok ćemo Amadeus i ja da se provučemo kroz deo gde stoji dijamant. Ja deaktiviram alarme i lasere, uzmemo dijamant, i idemo lagano iz muzeja kao da se ništa nije desilo.
Vojke: A kamere?
Amadeus: Ja ću da se pobrinem za to, na vama je da samo dobro zapričate radnike.
Cile: A šta da kažemo majke ti?
Amadeus: Ne znam, lupajte nešto. Tipa raspitujte se za posao,pravite se da niste odavde, reci te im da vam pokažu ostatak muzeja detaljno. Valjda tako rade turisti.
Ja: Jesmo razumeli svi sve?
*Svi u glas "Jesmo"*

* Ušli smo u veliki muzej, bio je obgrljen kamerama,obezbedjenjima.. Bilo je naprosto nemoguće pipnuti nešto a kamoli opljačkati, ali eto, tu smo,riziku ispred nosa*

Cile: Dobar dan, mi smo ovde kao turisti iz Bosne, došli smo da bi nam vi učinili jednu uslugu.
Radnica: Svakako, izvolite
*Žena sa belom košuljom i crnom kariranom suknjicom je bila vrlo ljubazna, a poznavajući Cileta krenuće iste sekunde da joj se udvara.
Dok su Cile i Vojke zadržavali radnicu i ostale ljude iz muzeja, mi smo neprimetno otišli do nazovimo skrivenog dela muzeja, da naravno deaktiviramo sve*

Ja:Uspelo je.
Amadeus: Šhhh, stiže neko.
Ja: To je Goran, on je ovde zadužen da dežura ovaj deo.
Amadeus: Šta planiraš sad?
Ja: Ništa, ubošću mu jednu iglicu za spavanje.
Amadeus: Ne seri da si ponela?
Ja: Pa šta misliš, izgleda da me nisi dovoljno upoznao druškane.
*Prišla sam čoveku, koji je visok oko metar i 90. Bez razmišljanja i trunke empatije u sebi, sam mu ubola iglu,čovek se prvo uhvatio za vrat a onda pao.*
Ja: Gotovo.
Amadeus: Nataša..
Ja: Odkad me nisi nazvao pravim imenom..
Amadeus: Ne znam zašto si to uradila, ustvari ne znam zašto i mi svi ovo radimo. Znam da smo željni svega, ali..
Ja: Zar je neko mislio o nama, kada smo tonuli u sopstvenoj koži? Nije, sada ni ja ne razmišljam o nikom. Sada mi je prioritet mama i vi. Vas četvoro ste moja porodica..
Amadeus: Ja i želim da smo mi porodica.
Ja: Molim?
Amadeus: Ništa, idemo, ove budale neće moći da ih zadrže dugo.
Ja: U redu. Ajde za mnom.
*Ušli smo u prostoriju koja je bila okrečena u nebesko plavu boju, oko nas su bili čudni predmeti, ali u sredini.. U sredini je bio sjajni dijamant, u velikoj staklenoj kutiji.*
Ja: Lomiš?
Amadeus: Lomim.
*Kroz prostoriju je odzvanjala velika buka tokom lomljenja staklene kutije, i eto ga, najdragocenija stvar koju imamo u šaci, koja će uskoro biti prodata Bugarima za veliku sumu novca.*
Ja: Brzo stavi u moju torbu, idemo, hvata me panika.
Amadeus: Izlazi
- Cile: Jako si zanimljiva ti bre, mogli bismo nekad na piće.
Radnica: I ti si meni jako zanimljiv, simpatičan jako.
Cile: Znaš šta, daj papir i olovku zapiši mi tvoj broj.
Radnica: Naravno, evo odmah.
Ja: Momci, idemo. Iskrslo nam je nešto jako važno.
Vojke: Hvala Bogu više (promrmljao je sebi u bradu)
Cile: Samo da uzmem broj od gospodjice.
Amadeus: Nemamo vremena, neki drugi put gospodjice.
*Amadeus je uhvatio Cileta za ruku i izveo ga brzo napolje.*
Amadeus: Pa dobro jesi li ti normalan?
Cile: Zašto? Upoznao sam finu damu, hteo sam da uzmem njen broj.
Amadeus: Mogao si da uprskaš sve, ostavili smo te da ih zadržavaš a ne da muvaš onu baba-devojku u sandalama.
Vojke: Da niste došli, ja bih pokupio stvari i otišao, ovaj mali je mogao da zasere sve.
Cile: Ko je mogao da zasere sve? Imam i ja pravo da upoznam devojku. Jebe mi se više za vaše pljačke.
Amadeus: Ne teraj me da te polomim ovde!
*Amadeus se uneo u facu Ciletu, ja sam izgubila svest o vremenu a znam da imamo let za Španiju u 17:30*
Ja: Kao prvo ne dernjajte se ispred muzeja smo, kao drugo sve kamere su isključene i svi snimci obrisani, a kao treće imamo let za 15 minuta idemo u auto dok nas neko nije provalio.

*Otišli smo do auta, u gepeku je bilo par torbi spremnih za put. Sve što radimo, radimo pod velikim rizikom ali uvek imamo plan B, u ovom slučaju je to beg iz države na par dana*

*Aerodrom, Nikola Tesla*

Amadeus: Ko bi rekao, da već imamo novo putovanje.
Ja: Znaš da moramo, ako nas otkriju biće veliki problem.
Vojke: Koliko ostajemo?
Ja: Čim stignemo, smeštamo se u prvi hotel. Nakon toga nalazimo Bugara koji živi tamo i prodajemo mu dijamant. Ostajemo koliko god možemo.
Cile: A šta će biti sa mamom?
Ja: Ništa, poslaću joj pare.
Amadeus: Kako ćeš da joj objasniš odakle ti tolika cifra?
Ja: Reći ću da sam pozajmila od drugarice. Valjda će da poveruje..
*Ukrcali smo se u avion, ali veliki problem je nastao kada su došli da nam pretresu torbe...*

To je to od 3.dela. U sledećem ćete moći da se upoznate sa Španskom kulturom, a i sa svim problemima koje ona donosi. Podržite moj trud i ostavite Vote/Com.
Vaša: SpontanaLažljivica 《♡》.



KLANHikayelerin yaşadığı yer. Şimdi keşfedin