01.

1K 95 68
                                    

1563.
Kraljevstvo obitelji Hannover

Jeste li ste se ikada zapitali što se desi kada netko otkrije ono čega se najviše bojite?

Snažno lupanje po vratima prekinulo je uplakanu djevojku u razmišljanju. Znala je zašto njena sluškinja dolazi po nju.
Došao je i taj dan koji je morao doći.

Mogla je osjetiti napetost s druge strane vrata. Nikome nije bilo svejedno za njen postupak. Čak ni Gabrieli.

„Oprostite, kralj Charles Vas želi vidjeti." rekla je sluškinja ne podižući glavu u strahu da će vidjeti Morganu u najgorem izdanju. Iako je bila ništa osim sluškinje u kraljevstvu, Morgana je u njoj vidjela svoju drugu sestru.

„Misliš li da će ga pogubiti?" upitala ju je kroz jecaje prije nego što je Gabriela uspjela zatvoriti vrata.

Gabriela je zastala ne izustivši ni riječ, a onda bez razmišljanja dotrčala do kraljevne i zagrlila ju. Nije znala izabrati prave riječi kojima bi utješila Morganu. Nije ih ni bilo.
Svi su dobro znali da će Kralj pogubiti Oscara, koji je ukaljao prezime njihove dinastije zaljubivši se u kraljevnu koja je za njega bila nedostižna.
Ili je to bilo samo ono šta su oni mislili da je.

Sa svojih jedva devetnaest godina, Morgana je iskusila što znači ljubav. Zaljubila se u običnog kmeta u njihovom kraljevstvu iako je znala da saznaju li, bit će prognan iz zemlje ili gore...

„Želim da mi smjesta objasniš šta je bilo sa kmetom! Pažljivo biraj riječi." rekao je Charles gledajući slomljenu Morganu.
Njezina majka je nepomično sjedila u kutu prostorije prekrštenih ruku, gledajući u svoju kćer u nevjerici.

„Zar je grijeh voljeti nekoga?" jedva je izustila suzdržavajući se da ne zaplače gledajući u ljutitog oca.
Ubrzo zatim osjetila je jak udarac od strane njega.
Nikada nije povisio ton na nju, a kamoli udario, znala je da sada nema povratka.

„Jesi svjesna šta si napravila našoj dinastiji izdavši obitelj Stewert. Bila si im obećana." napokon je progovorila Elizabeth dolazeći do kćeri.

„Sebatian te više ne želi." rekao je kralj pomičući zavjese s prozora da bi se smirio gledajući kroz prozor šta inače čini.

Morgana je pružila ruku svojoj majci, na šta je ona samo okrenula glavu i tim slomila srce mlade djevojke.
Majka joj je oduvijek bila sve, jedini oslonac u životu. Sve joj je govorila osim ovoga sa Oscarom. Bojala se da ne bi došlo baš do ovoga.

„Idi u svoje odaje!" rekla je Elizabeth držeći Morganu za podlakticu.

Osjećala se toliko prazno koračajući do svojih odaja. Znala je da je sve upropastila iako nije kriva. Nikad ne biraš koga ćeš zavoljeti niti na koji način. Samo se desi kao što se desilo njoj.

Ubrzo nakon što je ušla u sobu počela je zapisivati riječi u svoj dnevnik:

Panika. Evo je opet. Taj iznenadni osjećaj straha... Ogromnog straha koji se probija kroz moj mozak i postaje kao kod kuće. Vrisak u mom umu se vraća...

„Šta radiš seko?" prekinula ju je Maria
„Kako to ulaziš u moje odaje?" rekla je Morgana povišenog tona gledajući malenu djevojčicu koja je stajala na vratima njene sobe.

„Nisam mislila," oči su joj se nakupile suzama „oprosti, izaći ću ako je to ono što želiš."

„Dođi." zovnula ju je Morgana raširenih ruku.

Malena Maria je poletjela u njen zagrljaj kao da je posljedni. Znala je da će joj otac nešto napraviti. Ostala je prespavati tu noć sa njom.

„Seko da li je istina da si htjela biti sa kmetom?"

Ovo pitanje ju je zaboljelo iako je znala da je Maria nevino dijete sa svojim devet godina koje je samo načulo priče po kraljevstvu.

„Istina je. Ali on je prognan iz zemlje sada." rekla je Morgana pomazivši svoju sestru koju je držala u naručju.

Znajući da je prognan, a ne pogubljen, ostavilo je Morganu barem malo mirniju da uspije zaspati sa Mariom.

„Misliš da bi kraljević Richard htio Morganu za ženu?" upitala je Elizabeth umornog kralja koji je sjedio na krevetu.

„Dinastija Pendragon je jedna od najsnažnijih. Ne vidim razlog zašto bi htjeli našu kćer," uzdahnuo je „pogotovo nakon ovoga."

„A da ih ipak pozovemo na večeru?" rastužila se Elizabeth gledajući svog muža ovako ranjivog.

Elizabeth i Charles bili su ono što je rijetka Dinastija imala, bili su zaljubljeni od prvog dana.
Iako su brakovi u njihovim godinama bili izabrani od strane njihovih roditelja, Elizabeth i Charles su bili idoli mnogim kraljevnama i kraljevićima spojivši dvije neprijateljske obitelji u jednu.

„Misliš da sam bio pregrub?" napokon je progovorio.

„Nisi mili, učinio si dobro djelo. Trebala je znati kako smo ju odgajali... Ali hvala ti što nisi dao smaknuti Oscara." rekla je Elizabeth.

U neku ruku čak je vjerovala da Morgana i Oscar nisu toliko krivi. Ljubav ne bira, pomislila je uputivši pogled svome kralju.

Uputio je poluosmijeh svojoj kraljici koja ga nije nikada napustila, čak ni u ovako teškim trenutcima.

„Zovni Pendragonove na večeru sutra. Možda ima nade." rekao je prolazeći prstima kroz njenu kosu.

Iako su izgledali kao savršeni partneri, godinama njihov brak nije funkcionirao najbolje. Voljeli su se prejako, jače od bilo kojih Dinastijskih parova, ali kada je Elizabeth izgubila sina koji je trebao nasljediti oca, ona se pogubila.

Trebao joj je dug niz godina da se smiri, jer njezin sin nije napunio ni dvije godine kada je umro od trovanja u kraljevstvu njenih roditelja.
Imala je jedino Charlesa kao utjehu.

Jedino što je ostalo obitelji Hannover jeste nada da će Kralj Wilim htjeti njihovu kćer za nevjestu u Dinastiji Pendragon.

Dinastija Pendragon  Where stories live. Discover now