Ogrlica sirena

Njen poziv

Vrhovna vode POV.

Stojim iza dvorca pored rupe u zemlji. To nije rupa, to je rupetina. Pola dvorca bi stalo u tu rupetinu.

Pored mene stoje i ostali Vrhovni. Oni isto ne mogu vjerovat da je tu rupu učinilo dvoje učenika. Fran i još netko, nisam baš čula tko, ali neka djevojka je.

"Trebati će nam puno vremena da uklonimo štetu. Jako je duboko ", rekao je jedan čovjek V. zemlje.

"Dobro ", odgovorio mu je.

Krenuli smo nazad prema dvorcu. Padao je polako mrak. Danas je bio baš čudan i naporan dan. Prvo nova djevojka, pa sunce i sad rupa.

Hodali smo po hodnicima drugog kata kada je završila nastava učenicima. Nešto su pričali V. vatre i V. zemlje, a V. zraka je namještala frizuru.

Učenici su izašli iz učionice. Čekala sam da izađe Allis da je pitam kako joj se sviđa ovdje. Nakon par trenutaka sam je vidjela krenula sam prema njoj.

Allis POV.

Kada sam izašla iz učionice vidjela sam da Vrhovni stoje u hodniku. V. vode je krenula do mene. Srce mi je počelo brže kucati jer nisam znala zbog čega me treba. Molim se da nije zbog rupe.

"Večer, Allis ", pozdravila me je. Nasmiješila se. Meni je ona ljepša od V. zraka, ali drugi govore da nije.

"Večer, V. vode ", uzvratila sam smiješak.

"Kako ti se sviđa ovdje? Kako si provela dan?" ispitivala me je. Pao mi je kamen sa srca što nije pitala za rupu.

"Lijepo je ovdje, čak je ljepše od škole na Zemlji. Dobro sam provela dan, profesori su dragi ", pokušavala sam zvučati ljubazno.

"Drago mi je. Vidimo se sutra za doručkom. Laku noć ti želim ", rekla je i krenula otići pa se okrenula ", zaboravila sam reći, ako ti nešto nije jasno slobodno pitaj."

"Imam jedno pitanje." hoću je pitati u vezi Ogrlice.

"Slobodno pitaj." približavala mi se da može čuti. Pogledala sam naokolo i vidjela da nema nikoga u hodniku. Izgleda da su otišli.

"Htjela sam pitati u vezi Ogrlice sirena. Je li istina da postoji?" kada sam je to pitala odmah se zaledila, ali je pokušala napravit da se ne vidi. Lice joj je problijedilo.

"Jeste li dobro?" upitala sam je. Polako se naginjala unazad. Brzo sam je uhvatila prije nego li je pala na pod. Bila je hladna kao led.

Zvala sam je, ali mi nije odgovarala. Gledala je u jednu točku na stropu, a oči joj nisu imale sjaja nego su bile... kao da nemaju boju. Uplašila sam se.

Vrhovna vode POV.

Kada me je Allis pitala za Ogrlicu, nešto me je steglo oko srca. Nisam se mogla pomaknuti.

Polako sam se naginjala unazad i mislila da ću udariti u pod, ali me je Allis uhvatila. Dozivala me je, ali nisam ni mogla govoriti. Onda mi je došla ona.

Nisam više bila u dvorcu na hodniku nego na oblacima. Neki bi rekli da je ovo raj, ali nije. Ovo mjesto se nalazi na Zemlji. Stajala sam na jednom mekom rozastom oblaku. Okretala sam se da je nađem, ali ništa.

"Ovdje sam ", čula sam njen glas. Okrenula sam se i ispred mene je stajala ona. Jednako je izgledala kao prije puno, puno godina.

"Nismo se dugo vidjele. Zbog čega sam počašćena ovom posjetu?" pitala sam je. Zato što smo se samo jednom vidjele i to zbog narukvice koje je ona dala meni i ostalim Vrhovnima po neku stvar te nas proglasila to što jesmo.

"Djevojka koja upravo sa tvojim tijelom, ona je posebna. To i sama znaš. Ona ima jake moči u sebi, ali ih ne zna koristiti. Ona misli da je obični vladar, ali ima ječe moči i od tebe same ", rekla je.

"To i sama znam, ali za moći nisam znala. Hoćeš reći da onu rupu je ona napravila?" upitala sam. Klimnula je glavom.

"Samo si to htjela reći ili ima još?" upitala sam ljubazno jer sto posto se ostali dolje brinu za mene.

"Ima još. Ono što te pitala za Ogrlicu sirena. Ona će ju naći, ali se ne zna što će se dalje dogoditi. Hoće li moći napraviti što je potrebno ili ne. Hoće li moći Ogrlica napraviti što treba ", govorila je.

Ali imamo jedan problem. Ni ja sama ne znam gdje je Ogrlica i kako se koristi. Tko će joj moći pomoći?

"Dobro. Shvaćam."

"Sada možeš ići. Nemoj joj reći za ovaj razgovor ", to je bilo zadnje što sam čula od nje.

Netko me je dodirivao. Čula sam kako me netko doziva. Polako sam pomaknula ruku i onda sam ponovo čula glas.

"Živa je! Pomaknula je ruku!" to je bilo Allisin glas.

Polako sam otvorila oči i ugledala Allis kako sjedi pored mog kreveta u kojem spavam. Vidjela sam da je tu i doktor za vladare vode, a bili su i Vrhovni ovdje.

"Kako ste?" upitao me doktor.

"Dobro ", osjetila sam da mi je promukao glas i da je hrapav," Možete ići, doktore."

On je klimnuo glavom i izašao van.

Ostali smo samo mi, Vrhovni, i Allis. Allis je još uvijek sjedila do mog kreveta i gledala me. Okrenula sam glavu prema njoj.

"Možeš i ti ići. Sto posto si umorna od čuvanja mene ", rekla sam joj i nasmiješila se koliko sam mogla.

"Nisam umorna. Ali ću vas ostaviti ako to želite ", ustala se sa stolice, pogledala Vrhovne i izašla van.

"Otkako si pala te nije htjela napustiti. Jako se brinula za tebe i stalno je ispitivala hoćeš li biti dobro ", rekao je V. vatre.

"Sad ozbiljno, jesi li dobro?" pitao me V. zemlje.

"Jesam."

"Bila si ledena kao led ", rekao je V. vatre. Samo sam se nasmijala.

"Što je smiješno?" upitala je V. zraka.

"To što... ma zaboravite. Stvarno sam dobro. Ona me bila pozvala ", rekla sam. Svi su se pogledali.

"Ona?"

"Da. Bio je to njen poziv ", odgovorila sam.

Svi su se pogledali međusobno. Izgleda da nisam jedina koja je iznenađena. Nismo očekivali da će nam se ikad više javiti. Ali očito smo se prevarili u vezi toga.