Ogrlica sirena

Tetovaža

Allis POV.

Vratila sam se u sobu. Bilo je oko 23 sata. Petra je spavala na svom krevetu pokrivena do kukova dekom. Sjela sam na krevet i gledala kroz prozor.

Promatrala sam zvijezde koje su ječe sjele nego kad sam gledala na Zemlji.

Jedna je padala i što bi se reklo zaželjela sam želju. Zaželjela sam da uspijem naći tu Ogrlicu i vratiti je V. vode. Baš me zanima kako izgleda ta Ogrlica.

Tako sam sjedila neko vrijeme jer nisam mogla zaspati. Odlučila sam nešto crtati. Došla sam do ormara i otvorila ga.

Uzela sam stolicu koja se sklapa i složila je. Uzla sam papir. Nisam mogla naći nikakvu olovku, pa sam uzela kemijsku.

Gledala sam u papir kao da očekujem da se nešto stvori na njemu.

Što bih mogla nacrtati? Hmm... Petru? Pa mogu probati. Pošto imam fotografsko pamćenje išlo mi je lako crtanje nje.

Nacrtala sam je do ramena. Možda joj se svidi crtež. Zijeva mi se. Mogla bih malo otspavat...

°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°

Nešto me gura. Polako otvaram oči i vidim da sam zaspala za stolom.

"Napokon sam te uspjela probuditi. Zašto si spavala za stolom?" upitala me dok sam se protezala.

Kako sam maknula ruke sa stola, tako se vidio rad koji sam crtala. Petra je to opazila i brzo uzela ga.
"To sam ja? Jao, baš dobro crtaš. Imam osjećaj da se gledam u ogledalu." samo me je hvalila. Nije sve toliko savršeno kao što govore.

"Drago mi je da ti se sviđa." odgovorila sam i nasmiješila se.

Zagrlila me iz sve snage. Zaboljelo me desno rame. Ne znam zbog čega, ali sam sigurna da nije od zagrljaja jer Peta nema baš toliko jak stisak.

Nina POV.

V. vode me zvala zbog nečega. Vjerovatno u vezi Allis jer je jedan dan kod nas i treba se tetovaža dovršiti. Kada uđete u dvorište zaštita vam napravi tek vanjske crte.

Svaki element ima svoj znak. Naš su valovi. To svi imamo na rameni, uključujući mene.
Jedino Vrhovni nemaju tetovaže jer imaju narukvice koje im je dala naša boginja.

Da. Mi imamo jednu boginju koju slavimo. Još malo pa će doći taj dan. Nitko ne zna , osim Vrhovnih, kako se boginja zove.

Ako Vrhovni govore o njoj onda uvijek kažu 'Ona ovo... Njena ono...'. Nikada ne koriste ime.

Pokucala sam na vrata sobe. Čula sam odobravanje da uđem i ušla sam u sobu. V. vode je stajala pored prozora u svojoj plavoj, svilenoj spavaćici. Izgleda da je bolje.

"Trebali ste me?"

"Jesam. Valjda znaš da je Allis jedan dan kod nas i da po običaju moramo provjeriti tetovažu, zar ne?" upitala je. Pa naravno da znam kad ja obavljam taj posao već 400 godina!

"Naravno." htjela sam izaći pa sam zastala." Trebate li još nešta?"

"Da. Sve što vidiš ili čuješ o njoj nikom ni riječi osim meni. Jasno?"

"Jasno je." izašla sam van iz sobe. Sad trebam doći na drugi kraj hodnika. Hodnik ima najmanje 2 km. S time da ima 'zavoje'.

Došla sam do sobe i čula smijanje s druge strane. Pokucala sam na vrata i ušla. Vidjela sam Petru i Allis kako su se zagrlile. Baš su slatke.

"Bok, Tory." rekla je Petra. Allis je čudno pogledala. Pa da, ona zna da se zovem Nina.

"Moje ime je Nina, kao što već znaš, a prezime mi je Tory." klimnula je glavom u znak shvaćanja i nasmiješila se.

Koliko sam mogla vidjeti ona je uvijek nasmijana.

"Nešto trebaš?" upitala me Petra.

"Da. Provjeriti Allisinu tetovažu." Petra je klimnula i izašla iz sobe.

"Je li to ono što si mi pričala da ću dobiti tetovažu kada uđem u dvorište škole iliti dvorca?"

"To ti je jedno i drugo. Da. Moram provjeriti da nije nešto pošlo po zlu jer se znalo dogoditi slučajeva. Molim te, sjedni na krevet." pokazala sam joj rukom da sjedne. Sjela je.

"Što se većinom događalo?"

"Pa... Da tetovaža krivo ispadne pa onda s vremenom počne boljeti rame. Nakon nekoliko godina ti ruka cijelo vrijeme bude kao želatina... Ma ne želiš to slušati. Idemo vidjeti tvoju." rekla sam.

Spustila sam naramenicu i vidjela tetovažu. Skočila sam sa kreveta i vjerovatno sam imala pogled kao tele koje gleda u šarena vrata.

"Što je bilo?" htjela sam reći, ali sam se sjetila riječi koje mi je rekla V. vode. Sad znam zašto.

"Ma ništa. Vrati naramenicu i nikom ne pokazuj tetovažu. Molim te! Nikom!" istrčala sam iz sobe, ako ne i šprintala do V. vode.

Upala sam u njenu sobu kao uragan sva uzdihana. Ona me je čudno pogledala.

"Kako izgleda?" upitala me.

"Ima oblik..."

Allis POV.

Zašto je tako izjurila iz sobe? Nadam se da nije ništa ozbiljno. Ušla je nakon par minuta Petra.

"Šta bi da ona tako izjurila van?" upitala me. Da bar i ja znam.

"Ne bih znala odgovoriti na to pitanje." rekla sam. "Ajmo u knjižnicu."