Chapter 27

479 27 0
                                    

'Nisam htjela da se desi onaj poljubac,nisam ja kriva"

"Sandra." udahnuo je "Ne moj da se ovo ikada dešava više" rekao je ali nije popustio stisak.

"Možeš li me sada spustiti?"

"Idalje sam ljut"

"I šta sada?" rekla sam mu gledajući ga u oči.

Pomislila sam da će nešto gore uraditi,ali samo me je primakao sebi i poljubio.

"Ti si seronja" viknula sam i odgurnula ga od sebe kada sam videla šta je pokušavao.

Nabacio je vragolast osmeh,i prihvatio me za ruku kada sam ja pokušala da otiđem.

"Ne ideš ti nikuda"

"Goni se!" prodrala sam se i brzo otrčala do najbložeg taksija.

Pokušao je da me uhvati ali sam ja bila brža i stigla do taksija pre njega.Ušla sam brzinski i videla kako je još neko stopirao taksi.Bio je to Alen.Otvorio je vrata od taksija i ugledao mene.Čim me je ugledao osmehnuo je se i seo pored mene.Naravno odma je se skroz skupio do mene.Samo sam okrenula glavu prema prozoru i nastavila šutati.

"Neko nam je mrzovoljam"rekao je podmehivajući mi se.

Samo sam mahnula rukom davajući mu znak da me se kloni od mene za sada.Ostatak vožnje sam provela šuteći i ignorirajući svaku reč koju mi je Alen rekao.
Izašla sam iz auta i ušla u kuću.Sve je bilo zamračeno,samo je bilo svetlo u dnevnom boravku.Koliko znam,ne sećam se da sam ostavila barem jedno svetlo upaljeno.Ušla sam u dnevni boravak i brazo ugasila svetlo.

"Hej,upali svetlo nazad" čula sam već poznati glas.

Upalila sam svetlo,i shvatila sam ko je već poznati glas.Michael.Zavalio se na kauč i gledao me kao dečačić.

"Kako si ušao ovde?" pitala sam ga,pošto nikada baš mu nisam dala neku kopiju mojih ključeva.

"Sam sam napravio kopiju tvojih ključeva" rekao je i podigao kopiju kjučeva sa stola.

"Stvarno si čudak"

"I dalje ljuta?"

Samo sam šutala.Legla sam na kauč,na kojem je on sedio i upalila sam TV.Prihvatio me je za noge.

"Da li si i dalje ljuta?" rekao je usporeno.

"Goni se" promrsila sam

"Pazi šta pričaš"

"G-o-n-i s-e" rekla sam naglašavajući svako slovo.

"Rekao sam ti da paziš,sada ću te kazniti"

Nisam znala o kakvoj kazni priča,pošto ipak nismo bili obadvoje valjda raspoloženi za to.
Uhvatio mi je noge čvršće,i sada me je počeo golicati.Čvrće mi je stegao nogu dok sam se zadihano smejala i šutirala,pokušavajući da se oslobodim.
Nije prestajao.
Nemilosrdno!

"Michael"zadahtala sam histerično i pokušala da ga odgurnem rukama,ali bezuspešno jer me je idalje golicao.
Jače sam se nasmijala,rebra su me zabolela i onda...užas.
Prdnula sam.Svojski.Michael mi je odmah pustio nogu i njegov kotrljajući smeh ispunio je sobu.Još glasnije se nasmijao kada sam izgubila ravnotežu jer mi je naglo pustio nogu i nimalo dostojanstveno pala sam sa kauča.Užasnula sam se kada se srušio na kauč od smeha zbog mog prdeža pa pada.Uzela sam jastuk i gađala ga.Naravno,budala se samo više smejala.Borila sam se između poniženja što sam prdnula pred njim-što nikakk ne radim u društvu-i smeha jer je njegov smeh izuzetno zarazan.

"Michael!" zacvilela sam."Umukni,nije smešno".Napućila sam se,delom namrštena,delom osmehnuta.

"O,malena"pokušao je da dođe do daha pa obrisao suzu iz ugla oka dok mi se kezio."To je svakako smešno" pružio mi je ruku kako bi mogla da ustanem.

Odgurnula sam je."Takav si nezreli seronja"

"Hej nisam ja upravo prdnuo"

O bože ovo je tako užasno.Zajaukala sam,pala na leđa i pokrila lice.

"Sandra" osetila sam mu ruki na kolenu i čula razgaljenost u njegovom glasu."Mala, zašto se toliko stidiš?To je samo prdež.U pravom trenutku,ako smem da dodam."

Poniženo sam izdahnula."O bože, ćuti"

Ponovo se zakikotao i besno sam otvorila oči."Ti uživaš u ovome!"

"Pa da" frknuo je da priguši smeh.

Oči mu blistaju.

"Nikad te nisam video posramljenu.Zaista je slatko što se stidiš prdenja"

"Nisam slatka!"

"O,meni jesi"

"Ja sam hladna i vladam sobom" pobunila sam se.

"Hladni ljudi koji vladaju sobom ne prde.Pogotovo ne bi trebalo da ti znaš kako to može meni da se desi!"Izvio je usne."Žao mi je što ću ti to reći,mala,ali ionako sam znao da prdiš.Ljudska smo bića i tako to."

Prkosno sam odmahnula glavom "Trebalo bi odmah da raskinemo.Nestala je sva tajanstvenost"

Ponovo se neobuzdano nasmejao i pružio ruku da me uhvati oko struka.Podigao me je ponovo na kauč i prišao mi da me zagrli.

"Nikada te neću ostaviti samu,malena" prošaputao je.

S&MHikayelerin yaşadığı yer. Şimdi keşfedin