Kažu da se bez ljubavi nemože živjeti. Potpuno se slažem s tim, ali i sudbina je ključna u svačijem životu. Mene je odvojila od najdraže osobe, ali ljubav me spojila s drugom.
„Sada mi moraš vjerovati.“-rekao je Blake i stao ispred mene. Podigla sam obrvu a on se osmjehnuo.
„Zatvori oči i stavi kapuljaču preko njih. Nesmiješ vidjeti iznenađenje.“
„Ma nedolazi u obzir.“
„Ajde plizzzz. Obećajem da će ti se svidjeti.“
„Ughhh dobro.“-zatvorila sam oči i stavila kapuljaču preko njih, kako bi se uvjerio da ne škiljim. Uhvatio me za ruke te me uveo u neku prostoriju. Rekao mi je da sjednem na pod. Skinio mi je kapuljaču kad sam ga poslušala.
„Sad možeš otvoriti oči.“-poslušala sam ga, i imao je pravo...iznenađenje mi se sviđa. Odveo me u trgovinu gdje se prodaju psići. Presretno sam ga pogledala a on je imao najveći osmjeh na licu.
„Odaberi jednog, i dobit ćeš ga.“-na to sam ga čvrsto zagrlila.
„Ti si najbolji dečko na svijetu.“
„A šta da radim s tobom.“-iskesila sam mu se a on me poljubio u čelo.Pogledala sam u psiće koji su veselo trčkarali predamnom. Jedan mi je prišao te sam odlučila njega uzeti. Uslikala sam se s njim te sliku stavila na Instagram.

Otišli smo u drugu trgovinu te psiću kupili krevetić, par igračaka i pseću hranu. Moji su se iznenadili kada sam u kuću unijela to slatko malo čupavo stvorenje. Blake i ja smo dva sata ležali na mojem krevetu, sa psićem između nas, i smišljali ime za njega. Na kraju sam mu odlučila dati ime Goodwin.
~Šesti mjesec~
„Napokon gotovo.“-bacila sam se na krevet nakon zadnjeg dana škole. Goodwin je skočio na mene i počeo me lizati po licu.
„Da, da Goodwine volim i ja tebe, ali nemoj me lizati.“-sjela sam na krevet i stavila ga na svoje krilo i počela ga maziti. Tata mi je nakon nekog vremena ušao u sobu.
„I?“-sjeo je pored mene.
„I što?“
„Kako ti je prošla prva godina ovdje?“-uozbiljila sam se i pogledala prema dolje.
„Osim što sam bila oteta tri mjeseca, bilo je ok.“-vratila sam pogled na njega. Blago mi se osmješio. Raširio je ruke i zagrlio me.
„Ovo mi je tako falilo.“
„Koje?“
„Da smo svi zajedno. Još uvijek nemogu vjerovati da si tu, i da si se pomirio s mamom.“
„Ni ja. Uvijek sam ti govorio da će sve biti uredu, i vidiš da je istina.“
„Ti si mudar čovjek.“-nasmijali smo se.
„Što misliš raditi danas? Hoćeš proslaviti kraj škole?“
„Neznam. Možda ako me cure pozovu.“
„Uredu.“-uzeo je novčanik i dao mi 50 funta.
„Počasti se malo.“
„Hvala tata.“-poljubio me u čelo i izašao iz sobe. Dohvatila sam mobitel i nazvala Shelley.
„Pa daj doslovno se nismo vidile sat vremena.“
„Ti, ja, cure, dečki, večeras, Silver. Jasno?“
„Nikada nisam vjerovala da ću to čuti od tebe.“-nasmijala sam se te smo završile razgovor. Obavjestila sam i Blakea a Shelley ostale. Odlučila sam se polako početi spremati i nakon nekog vremena sam bila spremna.
Oops! This image does not follow our content guidelines. To continue publishing, please remove it or upload a different image.
Našli smo se ispred Silvera i svi zajedno ušli u njega. Naravno da su Thomas i njegova cura bili ondje. Pogledala sam u Sophie, a ona je samo podigla glavu i ignorirala ga. Prišla sam joj i šapnula:
„To je moja cura.“-nasmješila mi se, te smo otišli u jedan kut gdje je bilo mjesta za sjedenje. Thomas je otišao u zahod, a njegova je cura prišla k nama.
„Hej, Sophie, možemo li malo popričati? Nasamo?“
„Nemamo o čemu.“
„Molim te.“- Sophie me pogledala a ja sam joj kimnula da ode.
„Dobroo.“-malo su se udaljile od nas, a ja sam uključila supersluh.
„Thomas mi nije rekao za tebe. Žao mi je što je tako ispalo.“
„Da ti je stvarno žao, ostavila bi ga kada si saznala za mene.“
„Sophie...“
„Sve shvaćam. To nije bila prava ljubav, ali očito ju ti imaš. Zadrži ga, ali ako ti napravi isto što i meni, znat ćeš kako sam se osjećala.“-vratila se na svoje mjesto, a cura je otišla.
„Ajmo.“-Rowan me povukla, a za nama su krenule i Sophie i Shelley. Neko vrijeme smo plesale, a dečki su samo grijali stolice. Dj je pustio neku tužnu pjesmu, a ja sam povukla Blakea da pleše samnom.
Oops! This image does not follow our content guidelines. To continue publishing, please remove it or upload a different image.
„Nisam ti rekla, ali napisala sam pjesmu.“-pogledao me, te se nasmješio.
„Kada?“
„Počela sam raditi na njoj onaj tjedan kada sam izašla iz bolnice.“
„I za to kratko vrijeme si uspjela smisliti tekst i uglazbiti ju?“
„Da.“
„Ti si čudotvorac.“-osmjehnula sam se a on me poljubio u čelo. Kada je završila ta pjesma, Blake je otišao k Dj-u. Neće valjda...
„Sljedeću pjesmu će izvesti Sabrina Carpenter.“-pola kluba je pogledalo u mene, a ja sam htjela zadaviti Blakea. Prilazila sam pozornici, a on mi se pomalo zlobno osmjehnuo. Dobro zna da nevolim biti u centru pažnje. Uzela sam gitaru i pokušala se sjetiti melodije. Pustila sam glas, i svirala gitaru. Kako bih smanjila tremu, samo sam gledala u Blakeove oči. Više ga nisam htjela ubiti, sada sam bila pesretna jer sam svladala strah od pozornice. Kada sam završila, svi su mi zapljeskali, a Dj mi je ponudio da se prijavim za audiciju, no nisam ju prihvatila. Volim glazbu, ali nikada nebih mogla biti slavna. A glavni razlog je zato što sam vukodlak.
„Gdje je Sophie?“-upitala sam Rowan kada sam sišla s pozornice. Glasna glazba se ponovno nastavila.
„Vidjela je nekog dečka pa se otišla upoznati.“
„I pustila si ju da ide sama?!“
„Ma daj Sabrina, neće joj se ništa dogoditi, ovo je samo mali klub.“
„U kojem je smjeru otišla?“
„Jao koji si ti detektiv.“
„Rowan!“
„Prema šanku. Samo nemoj napraviti nešto glupo.“
„Nebrini ti ništa.“-krenula sam prema šanku i ugledala Sophie.
„Pa dobro zašto si ovdje sama?“-prišla sam joj, a nisam obraćala pozornost na one koji su oko nas.
„Zar nije to Sabrina Carpenter?“-pogledala sam u dečka koji mi se obraćao, te nisam mogla vjerovati svojim očima.
„Austin?
