Stephen Hawking preminuo je na današnji dan u 76. godini života.
Htjela sam napraviti maleni in memoriam za njega jer je bio izuzetan znanstvenik, fizičar i snažna osoba koja je unatoč svojoj bolesti napravila izuzetno velike pomake u teorijskoj fizici i kozmologiji, pogotovo u vidu crnih rupa i populariziranja znanosti među širim masama.
Hawking je gotovo cijeli život bolovao od amiotrofične lateralne skleroze ili jednostavnije, bolesti motornih neurona. Na studiju na Oxfordu pojavili su mu se prvi simptomi, a onda je bolest počela progredirati dok ga nije dovela do stanja u kojem je bio do smrti. Pred kraj života (zadnjih nekoliko godina) nije se mogao micati, a komunicirao je preko računala pomoću jednog od rijetkih mišića koje je mogao pomicati - musculus buccinator, odnosno mišić obraza.
O njemu radim ovaj kratki nastavak jer on doista može poslužiti kao uzor svima nama koji se borimo s nečim i težimo prema nečem. Kada je tek otkrio da je bolestan postao je depresivan i umalo je prekinuo studij jer je smatrao da to ionako nema smisla. Naime, liječnici su isprva predvidjeli puno brže progrediranje bolesti, ali kada su shvatili da će trebati dulje vrijeme da bolest dobije svoj puni mah, Stephen je ipak nastavio studij.
Treba naglasiti i da je dob od 76 godina jako puno za ovu bolest. U prosjeku, ljudi sa bolesti motornih neurona umru mnogo ranije, ovisi kad obole od nje. Najčešće se umire unutar 3-5 godina od respiratornog zatajenja. Iz tog su se razloga pojavile svakakve teorije zavjere o tome da je Stephen Hawking već odavno umro i da su ga nadomjestili sa novim kako bi mogao širiti pseudoznanost. Ne iznenađuje da su pobornici takvih teorija većinom vjernici koji ne prihvaćaju Veliki prasak i sekularni način viđenja kozmosa.
Mislim da je jasno da su takve teorije sasvim neutemeljene. Hawking je svjetski poznati fizičar koji je dobivao vrhunsku medicinsku njegu. Osim toga, lijek riluzorol može uvelike usporiti progresiju bolesti, iako to nije terapija.
Mislim da je sjajno što je ostao ovdje koliko god je mogao i na toliko fascinantnih načina pridonio znanstvenim otkrićima. Biti samo um zarobljen u vlastitom tijelu je vjerojatno jedna od najstrašnijih stvari koja se može dogoditi čovjeku. Svakome od nas može poslužiti kao primjer životne snage i želje za znanjem.
Voljela bih za kraj podijeliti jedan njegov meni osobno drag citat:
"Rad nam daje svrhu i značenje. Bez rada život je isprazan."
YOU ARE READING
Umjetnost motivacije
RandomOva knjiga je tu da vas motivira na rad, učenje i trud i da vam pokaže kako je u redu biti ambiciozan. Uživajte.