Prije nekoliko sam mjeseci pisala o tome kako vođenje hrpe i hrpe bilješki nije efektivno učenje jer je vođenje bilješki pasivni proces i ne zahtjeva gotovo nimalo moždane aktivnosti koja je pak potrebna za procese koji se zovu učenje i pamćenje.
Pa ipak, ako ste netko tko se nikako ne može odviknuti od vođenja bilješki i sažimanja materijala za učenje, možda je Cornell metoda nešto što bi vam pomoglo da bilješke pretovrite u aktivan proces, ali to onda zahtjeva konzistentnost i posvećenost. Nisam ju spomenula prije jer sam tek sada naišla na nju i htjela sam ju podijeliti jer mi se čini dosta efektnom.
Vrlo je jednostavno i ovako bi izgledala jedna stranica u bilježnici.
Oops! This image does not follow our content guidelines. To continue publishing, please remove it or upload a different image.
Ova slika prilično dobro objašnjava sve.
Poanta je u tome da u većem dijelu papira vodite glavne detaljne bilješke za vrijeme sata, činjenice, kratke rečenice (ono što profesor piše na ploči ili što je napisao na prezentaciji), a zatim nakon sata pregledate te bilješke i prema njima istaknete pitanja koja imate, napišete komentare, glavne točke predavanja i svojim riječima sažmete tu stranicu na kojoj ste radili bilješke.
Ja nisam radila ovakve bilješke nikada pa ne znam funkcioniraju li dobro (vjerojatno ne za sve predmete!), ali mislim da vrijedi provjeriti i isprobati. Naravno, zahtjevaju da im se vratite nakon sata/predavanja i pregledate ih, ali mislim da su korisne kada dođe vrijeme učenje i ponavljanja. Naravno, bilješke ne bi same smjele poslužiti kao jedini izvor i jedina metoda. Ako netko nije pročitao nastavak o aktivnom prisjećanju, pisala sam o tome u nastavku pod naslovom "Kako učiti efikasno".
Možda se nekome svidi pa pokuša, ja svakako budem jer bilješke dođu kao korisni dodatni materijal. Uskoro ću pisati i o korisnim sustavima pisanja eseja i seminara, nešto što svi prolazimo na faksevima i srednjim školama.
