Black Fire

Chapter Six ~Disappointment~

           Aislinn je otvorila snene oči, probudio ju je cvrkut ptičica. Podigla se iz kreveta i pošla prema prozoru. Razveselila se kad je otkrila da vani grije sunce. Nogu joj je dodirnulo nešto mekano i toplo. Spustila je svoj pogled dolje i vidjela svog bijelo-crnog mačka. Svojom njuškicom lagano ju je gurnuo i tako joj dao do znanja da se želi maziti.

„Re, pa gdje si bio ovih dana? Mislila sam da si se izgubio. Nedostajao si mi.“, tepala mu je dok ga je nježno primala u naručje. Odnosila se prema njemu kao prema osobi. Pronašla ga je prije dvije godine napuštenog kraj potoka. Odlučila ga je uzeti, nije ga mogla ostaviti, bio je tako poseban. Jedva je uspjela nagovoriti roditelje da ga zadrži. Prisjećala se svih trenutaka kada bi mu govorila svoje probleme kao da je ljudsko biće. No, on ju je jedini slušao, a nije prigovarao. Sjetno je gledala kroz prozor, dok je Re zadovoljno preo u njenom toplom naručju.

„Re, žao mi je, ali moram ići.“, rekla mu je, a on ju je pogledao velikim žutim očima, kao da je razumije. Spustila ga je u košaru, nekoliko puta je nezadovoljno frknuo, ali se smjestio. Na brzinu se obukla i odjurila na sunce.

***

            Ulazila je na fakultet, osmijeh joj je blistao na licu. Danas je bilo prvo predavanje na kojem će raditi kao asistentica. Ušla je u predavaonu prije Liama i sve pripremila. Imala je osjećaj kao da je netko promatra. Okrenula se i ugledala Liama, naslonjenog na dovratak.

„Hej, uranio si..“, rekla je i pogledala na sat da se uvjeri u svoje riječi. Predavanje je trebalo početi za svega nekoliko minuta. Liam se glasno nasmijao, pogledala ga je blijedo.

„Ne, već tebi treba dugo da sve pripremiš.“, zadirkivao ju je. Samo je hladno pošla pokraj njega i pozvala studente u predavaonu. On je pošao za katedru i čekao da se svi smjeste.

„Dobar dan svima. Ovo je moja asistentica Rivers Aslinn.“, stajao je pred punom dvoranom i govorio. Aislinn je pažljivo promatrala svaku njegovu kretnju, svaki njegov mišići i svaki najmanji detalj na njemu. Bio je tako zgodan i tako ju je privlačio, pored njega se osjećala drugačije. Jednostavno se stalno crvenjela, pazila je da ne kaže koju glupost, ponekada se osjeća poput djeteta. Odjednom joj je nešto prošlo ispred očiju, vratila se iz svojih misli i vidjela Liama kako maše.

„Aislinn, jesi li dobro?“, upitao ju je, a ona je samo prestrašeno kimala glavom. „Tvoj red je da predaješ, ja moram ispravljati ispite.“, rekao je i napustio predavaonu. Aislinn je krenula predavati, pisala je formule i objašnjavala što znače, začudo svi su pažljivo slušali i u tome joj uvelike olakšavali. Tu i tamo bilo je ponekog žuborenja, ali nije se previše zanimala. Pogledala je na sat i shvatila da su već prošla dva sata, vrijeme je da polako završi predavanje.

„Žao mi je što nismo uzeli pauzu, ali idući puta ćemo imati manje za raditi i pustit ću vas prije.“, neki su samo kimali glavama, dok su drugi u grupama izlazili iz predavaone. Počela je polako spremati stvari, kad je primijetila da netko stoji pred katedrom. Podigla je pogled i vidjela poznatog dečka kovrčave kose.

„Harry?“, progovorila je. „Što radiš ovdje?“, upitala ga je s dozom čuđenja.

„Pa, ovaj, došao sam po Liama, no vidim da nije ovdje.“ Osjećao se čudno pored nje, kao nikada dosada. Osjećao je kako je puno jači i to ga je zbunilo. Osjećao je kako bi mogao bilo što, kada je posljednji put bio u njenom društvu nije ništa osjetio, ali sada. To mu je smetnulo misli s Liama.

„Hah, Liam je rekao da ispravlja završne ispite.“, nasmiješila mu se. „Idem po njega.“ Samo je kimnuo i smjestio se na stolicu, izvadio mobitel i uživio se u njegov sadržaj.

            Polako je hodala prema Liamovom kabinetu i razmišljala o predavanju, nadala se da je bila dobra i da se svidjela studentima. Zastala je ispred otškrinutih vrata. Mogla je čuti dva glasa kako nježno šapuću i smijulje se.

„Nedostajao si mi.“, progovorio je ženski glas kroz šapat. Zanimalo ju je s kime Liam razgovara. Odlučila je proviriti kroz prorez. Vidjela je duge ženske noge, vrtoglave štikle, noge djevojke bile su prekrižene i sjedila je na rubu radnog stola.  Po Liamovim nogama vidjela je da stoji pored nje.

„I ti meni. Stvarno.“, pošao je prema njoj, Aislinn je pretpostavljala da ju je poljubio, bilo joj je žao što nije mogla vidjeti sve što se odvija.

„Vidimo se poslije, za ono?“, upitala ga je tiho.

„Naravno, srce.“ Aislinn je u glavi odzvanjala riječ srce.

„Idi sada da nas ne vide.“, odgovorio je Liam. Visoke potpetice lupile su o pod, Aislinn se udaljila od vrata, zvuk štikli je bio sve bliži i bliži. Iz sobe je izašla djevojka smeđe duge kose, Aislinn ju je na brzinu odmjerila. Na sebi je imala minicu, koja je po Aislinninom mišljenju, previše otkrivala, tanka roza bluza, s dubokim dekolteom. Primijetila je duge izmanikirane nokte poput kandži, znala je da je neka umišljena bogatašica. Djevojka ju je ošinula pogledom i podrugljivo se osmjehnula, kao da joj Aislinn nije ni do koljena. Aislinn je pokucala na vrata i ušla.

„Harry te čeka u predavaoni.“, rekla je i pokušala što prije izaći. Liam ju je zaustavio istog trenutka. Nije joj bilo jasno kako je u sekundi prošao više od desetak metara.

„Kamo žuriš?“, upitao ju je i dalje je držeći za ruku.

„Moram ići, žao mi je.“, rekla je pomalo preplašeno. Pustio joj je ruku i približio se. Gledao ju je ravno u oči. Nekako je imala osjećaj da će se nešto dogoditi, no on joj je utisnuo poljubac, sasvim kod kuta njenih usana. Njeno tijelo je zadrhtalo, htjela je više od toga, ali on ima djevojku. Nije se ni snašla, a on je već jurio hodnikom prema predavaoni.

***

            Sjedila je u svojoj sobici i držala svog mačka u krilu. On je zadovoljno preo.

„Re, znaš mislila sam da će me poljubiti, stvarno sam to htjela.“, jadila se svome mačku. Pogladila ga je po glavi, on ju je pogledao svojim krupnim očima.

„On ima djevojku, a meni se cijelo vrijeme činilo kao da nešto želi sa mnom, činilo mi se da mi to daje na znanje. Kako sam mola biti tako glupa, mislila sam da mu se, znaš, možda sviđam.“, mačak ja zamijaukao kao da je razumio bol svoje gospodarice.

„Ahh, zašto sam se toliko ponadala da mu se sviđam, sada sam samo razočarana.“, govorila je i dalje. Što se dogodilo s Aislinn koja je pazila da svoje srce ne otvara nikome, koja je voljela provoditi vrijeme sama, bile su to samo neke od misli koje su mučile Aislinn. Podigla je deku i zavukla se ispod, Re se premjestio i smotao pokrej njene ruke, dovoljno blizu da osjeti da je njegovo krzno grije. Ugasila je malenu lampicu i posljednji prozor u ulici utonuo je u mrak.

_____________________________________________________________

Hvala vam svima na lijepim komentarima na posljednjem nastavku, stvarno ste me oduševili. Sada sam marljivo pisala nastavak kako bih vam ga postavila ranije, nadam se da ćete barem zbog toga ostaviti komentare. Volim vas sve. <33