Boy

1.1K 73 6
                                    

Ovako ja vas sada molim da komentirate. Da li vam je stvarno toliko teško odvojiti minutu, pola sekunde za par riječ. Vama to ne znači ništa, ali meni ti komentari znače puno. Kada komentirate znam da čitate, kakvo je vaše mišljenje što trebam popravti ili jesam li dobro napisala. Ako nećete komentirati neću ni ja pisati zato jer nema smisla, doslovno osjećam kao da pišem sama sebi.


Uvedu me u jednu od bolničkih soba, nakon nekog kratkog vremena Louis uđe sa uplašenim izrazom lica. Brzim korakom dođe do kreveta hvatajući me za ruku i poljubi je „Sve će biti uredu vidjeti ćeš" kaže no njegove riječi me prvi puta nisu umirile. Kroz moje misli su prolazile najgore stvari. Moje misli zaustavi medicinska sestra kada uđe u sobu te me podigne uz pomoć Louisa sa kreveta i stavi u invalidska kolica „Gdje idemo ?" Louis upita zabrinuto dok izlazimo iz sobe, medicinska sestra samo kratko dogovori na ultrazvuk. Dok smo hodali prema prostoriji u kojoj će mi napraviti ultrazvuk Louis me je cijelo vrijeme držao za ruku, kada uđemo u malenu prostoriju doktor se ustane i pomogne Louisu da me premjeste na krevet „Uredu, gdje vas boli?" doktor me upita te mu ja pokažem na trbuh, kimne glavom i pomogne mi da podignem haljinu. Uhvatim Louisov pogled u kojem sam mogla vidjeti njegovu ljubomoru, u sebi sam mu govorila da prestane jer nije vrijeme ni mjesto. Primijeti moj pogled te shvati što mu želim poručiti. Zažmirim kada na svom stomaku osjetim hladni gel te me doktor počne pregledavati. Cijelo vrijeme sam gledala u doktorovo lice, bio je u ranim tridesetima, smeđa kosa i smeđe oči, jednodnevna brada mu je krasila lice. Opazim kako se lagano namršti te mi srce jače zakuca „Nešto nije uredu ?" upitam uplašeno te osjetim kako me Louis stisne malo jače za ruku. Nije ništa rekao samo je nastavio gledati u ekran od uređaja sa kojim se je obavljao ultrazvuk. Odloži stvarčicu sa kojom me je pregledavao te mi pruži papir i lagano se nasmiješi. Ustane se i ode do svog stola i počne tipkati nešto po računalu „Od kada vas boli ?" upita me te ja tiho kažem „Od jutros" kada to kažem on se namršti te začujem Louisov glas „Zašto mi nisi rekla ?" bio je ljut, ovaj puta ga razumijem ja sam kriva trebala sam reći „Nisam htjela kvariti zabavu, oprosti" teško uzdahne te me poljubi u čelo „Je li beba uredu ?" upitam zabrinuto te se doktor nasmiješi „Vaš sin ne može biti bolje" kaže te ja pogledam u Louisa koji je gledao u mene i tek onda kao da je shvatio što je doktor rekao te me snažno zagrli „Dobiti ću sina" doslovno se izdere i nekoliko me puta poljubi u usta „Ovo je vjerojatno bilo od stresa tako da vam preporučujem smanjite stres i odmarajte se" kaže te kimnem glavom sa smiješkom „I sljedeći puta dođite odmah nemojte čekati cijeli dan, budite svjesni toga da ste imali sreće da je sve uredu" kimnem u znak razumijevanja „Ostati ćete preko noći na promatranju i infuziji" kaže te se osmjehnem i polako me vrate u kolica „Ja ću je odvesti do sobe" kaže Louis te doktor kimne i poželi nam sretnu Novu godinu. Izađemo na hodnik te u tišini sa velikim osmjesima na licu krenemo prema sobi u koju su me smjestili. Čim se približimo sobi ugledam dečke i cure ispred nje. Zayn je hodao po hodniku dok su Lora, Sara i Cara pričale sjedeći na stolicama Harry mi je bio okrenut leđima naslonjen na zid, a Liam i Niall su sjedili gledajući u pod. Uhvatim Louisa za ruku te mi on kaže da je rekao da će sve biti uredu i u tom trenu se svi okrenu prema nama. Svi su zabrinuto gledali prema nama, pustim Louisovu ruku i stavim na svoj trbuh smješkajući se dok me Louis gura prema njima „Je li sve uredu ?" Niall kaže zabrinuto te se ja nasmijem i u tom trenutku svi su izgledali kao da im je pao kamen sa srca „Maleni je odlično" umjesto mene Louis mu odgovori. Te se svi nasmiju još ne shvaćajući što je zapravo Louis rekao. Harry se odjednom trgne te mu smiješak padne sa lica i čučne ispred mene „Je li Louis upravo rekao da ću dobiti nećaka ?" upita me te se samo nasmije i spustim glavu na svoje ruke koje su se nalazile na mom trbuhu. Ruke se nađu oko mene te osjetim kako mu prsa vibriraju jer se je smijao. Dečki su redom čestitali, do nas dođe medicinska sestra ispričavajući se što nam kvari zabavu, ali moram dobiti infuziju pa me odveze u sobu i smjeste me u krevet. Louis je sve otjerao kući da se odmore te je sjeo pored mene i tiho mi pjevao dok nisam utonula u san. Današnji dan je vio vrlo stresan za mene, ali hvala Bogu sve se je dobro završilo.

It was an accident/ l.tDonde viven las historias. Descúbrelo ahora