~Zayn Malik~
Neprestano mazim Ellie po leđima. Njena glavica je naslonjena na moja prsa. Trudim se da se što manje pomjeram. Hello Kitti sat na zidu pokazuje pet sati. Uskoro će i svanuti. Još jedna noć provedena u razmišljanju. Zapravo nisam ni znao šta da mislim. Prvo krivim sebe, pa onda nju i sve u krug. Pokušavam se sjetiti jesam li ja nešto uradio, nešto što bi ju natjeralo da pukne. Reči nešto takvo nije mala stvar. Razgovor s Harryem mi je pomogao. Osjećaj krivnje je nestao tokom tog razgovora, ali vratio se kada sam ugledao svoju ženu sklupćanu na fotelji. Njeno lice je bilo natećeno od plakanja. Trebao sam ponjeti telefon i javiti joj se. Mogao sam uzeti i Harryev i poslati joj poruku. Pustio sam ju da čitav dan bude sama sa djetetom u stanu. Svađe nisu moja stvar. Nikada nisam bio taj koji upada u njih. Prva svađa u braku i ja ne znam kako da reagujem. Pobjegnem kao curica. Možda to i jesam. Obični slabić.
''Tata pogjedaj vani, šunce je''
Glasić plavokose djevojčice me povuče u realnost. Prvo pogledam na sat. Osam sati. Definitivno razumijem ono 'vrijeme leti' . Pustim djevojčicu iz zagrljaja. Sjedam na krevet i pomažem joj da se obuće. Zube će oprati poslije doručka. Jesy se vjerovatno tušira sada. Ostavim Ellie u dnevnoj da gleda crtiće. Spavaća soba je prazna. Iskoristim to da se presvućem. Vračajući se u dnevnu pitam ju šta želi jesti za doručak. Zabavim se oko doručka da skoro i zaboravim o čemu sam razmišljao čitavu noć. Dok stavljam zadnje stvari na sto, čujem dva ženska glasa kako se približavaju. Kad ih ugledam na vratima nastaje tišina. Dok jedemo Ellie je ta koja uglavnom priča. Mrzovoljno sam mrljao hranu po tanjiru. Nisam uopšte gladan. Svoj pogled uopšte ne dižem sa tanjira. Osjećaj krivice od sinoć je i dalje prisutan. Umjesto ovog tanjira ispred sebe vidim uplakano lice svoje žene. Onako sklupćana na kauču sva natekla. Samo ja, kreteten, mogu ostaviti trudnu ženu cijeli dan samu. Osjetim dodir na čelu koji me vrati u realnost. Jesy se odmakinje od mene i nosi prazan tanjir u sudoper. Pogledam okolo. Samo moj tanjir stoji na stolu.
"Ja ću"
Kratko kažem kada Jesy otvori vodu da opere suđe. Ostavljam svoju hranu na stolu i ustajem.
"Pojedi" promrmlja.
"Poslije ću"
Prođe pored mene i napušta kuhinju. Kad sam siguran da me ne može vidjeti hranu iz svog tajira bacam u smeće. Nemam uopšte volju za jelom. Kad spuštam i zadnju posudu da se okapa Ellie ulazi u kuhinju.
''Tata možeš ji mi dati cokojadu?''
Bez ikakvog odgovora iz ladice sa slatkišima vadim kinder čokoladicu. Ellie rado uzme čokoladicu i zajedno izlazimo iz kuhinje. Jesy stoji na ulaznim vratima gledajući u našem smjeru.
''Louis te treba''
''Hoćeš li mi pomoći da sastavim ormar?''
Klimam glavom prilazeći im. Poljubim Jesy u čelo i samo tako ju ostavim. Ponovo.
~Jesy Smith~
Probudim se na udobnom madracu. Par puta trepnem. Sama sam na velikom krevetu u svojoj sobi. Sjećam se da sam sinoć zaspala na fotelji. Zaspala sam čekajući ga. Vjerovatno se pojavio, a ja sam već spavala. Osjećam blagu bol u leđima. Polako ustajem iz kreveta. Idem u kupatilo da se istuširam i uopće ne gledam ka dnevnoj sobi. Subota je i on bi trebao biti tu. Ne želim se razočarati ako ga ne ugledam. Topla voda prija mom tjelu, ali se trudim da moje tuširanje traje što kraće. Dok češljam kosu, gledam svoj odraz u ogledalu. Kese ispod mojih očiju izgledaju užasno. Sva izgledam užasno. Natečenog lica, sa stomakom do zuba i rasčupanom kosom. Nezadovoljna onim šta sam uradila sa četkom skoro da je bacam nazad u ladicu. Uzimam gumicu i vežem neki neobavezni rep samo kako bih sakrila kosu od same sebe. Da sam tren duže gledala u nju vjerovatno bih uzela makaze. Iz dnevne čujem zvuk TV-a. Ellie gleda crtiće.
''Jutro'' kažem joj.
''Dobjo jutjo mama''
Veselo mi potrči u zagrljaj. Ostavljam poljubac na njenom obrazu.
''Tata pravi doručak''
Obavjesti me, a meni kao da padne kamen sa srca. Tu je. Nije nigdje otišao. Njegova jučerašnja odjeća koju sam zatekla u korpi za veš ne miriše na alkohol, ali zato se osjeti jak miris duhana. Da je neka druga situacija vjerovatno bih razgovarala sa njim o tome, ali ovako ne. Zajedno idemo u kuhinju dok mi Ellie priča kako me je sinoć Zayn odnjeo u sobu i spavao sa njom. Po ulasku u kuhinju nastaje tišina. Zayn je sve spremio. Nama je ostalo samo da sjednemo. Nisam baš gladna, ali svjesna svoje situacije i pak sjedam jesti. Ellie je ta koja većinom priča. Gledam u Zayna koji uopšte ne jede. Mrlja hranu po tanjiru. Gleda u njega, ali kao da gleda kroz njega. Ne želim ništa reči. Kad pojedem sve što sam stavila u tanjir, Ellie je već otišla. Uzimam svoj i njen tanjir i ustajem. Ostavljam poljubac na Zaynovom čelu što ga vidno vrati u stvarnost. Otvorim vodu kako bih oprala suđe, ali glas iza mene me prekine.
''Ja ću''
''Jedi''
Kažem mu. Njegov tanjir je pun. Iskreno brinem se za njega, njegovo zdravlje. I onako je premršav i sad ne jede. Ne želim da gledam to. Rupe u njegovim obrazima me ubijaju.
''Poslije ću''
Ostavljam ga samog u kuhinji. Sjedam na kauč pored Ellie, a ona mi priča o prijašnjim dešavanjima u crtiću koji gleda. Izgubim se negdje u mislima trudeći se pratiti šta Ellie priča. Kucanje na vratima me natjera da ustanem. Ellie učini isto, ali ona ode Zaynu tražiti čokoladicu. Louis stoji ispred vrata.
''Hej. Treba mi Zayn''
Samo što sam se okenula kako bih ga zovnula, on se stvori sa Ellie na vratima.
''Louis te treba'' kažem mu.
''Hoćeš li mi pomoći da sastavim ormar?''
Zayn klima glavom. Prolazeći pored mene ostavi kratki poljubac na mome čelu i onda se izgubi iza drugih vrata sa Louisom.
...
Nedugo nakon njihovog odlaska na vratima se pojavila Jade.
''Sranje. Šta se vama dogodilo? Izgledate kao leševi''
''Hvala''
Nasmijemo se. Ne kažem ništa drugo jer ne želim pokvariti prekrasni osmijeh na njenom licu.
''Teta Jade''
Ellie trči u Jade u zagrljaj.
''Jade'' ispravlja je pružajući joj čitavo pakovanje kinder čokoladica na šta ona skoro pa vrisne.
Odmah pobjegne u sobu. Vjerujem kako je to da joj ne bih oduzela čokoladice, ili rekla da ne jede slatko. Sa kauča sklanjam igračke koje je Ellie donjela iz sobe i usput gasim televizor. Zajedno sjednemo. Ponudim kafu, ali ona odbije.
''Samo sam ti željela reči novu vijest''
''Stvarno?'' pitam.
Kao odgovor klima glavom.
''Trudna sam.''
Skupa vrisnemo. Povlačim je u zagrljaj sretna što nisam uništila taj savršeni osmijeh.
YOU ARE READING
Writer || z.m.
FanfictionOn je zaigrani pisac ljubavnih romana koji počinje pisati krimiće. Inspiraciju pronalazi u njenom poslu. Ona je jako hrabra i odvažna detektivka i jako voli svoj posao. Svako ubistvo koje dobije i riješi. On je opsjeda tako što ide sa njom apsolutno...