The Bad Boy's Secret -z.m.

♧Chapter 14 - Bon Jovi

♧Chapter 14 - Bon Jovi
⬇⬇⬇⬇⬇⬇⬇⬇⬇

Smoreno sam silazila niz stepenice potiho psujući da me nitko ne čuje. Mrzim ponedjeljak. I utorak. I sve ostale dane koji nisu subota i nedjelja. 

''Malo pomoći ovdje? Nije baš kao da imam dvije slobodne noge.''- zaderala sam se silazeći.  Ovo će biti užas. Kladim se da ću na svaki sat zakasniti bar deset minuta. Dovraga samo učionica u kojoj imam prvi sat i učionica u kojoj imam drugi sat su udaljene više od tristo metara. 

''Bells!''- Eric mi se nakesio i pomogao mi da siđem. Čudno, dala bih se kladiti da me htio baciti niz stepenice umjesto pomoći mi.

''Spremna za nove avanture?''- upitao me keseći se.

''Ako misliš školu, ne.''- Podigla sam pogled prema majci i osuđivački je pogledala. Ne mogu da hodam, a šalje me u školu.

''Ne gledaj me tako, nisam ti ja kriva što si smotana. Uostalom ne smiješ zapustiti svoje obrazovanje radi nekakve male otekline.''- mrmljala je stavljajući mi palačinke na tanjur.

''Male otekline? Ako je ovo mala oteklina kako bi nazvala da mi netko otkida glavu? Mala šupljina?''- ljutito sam je gledala razmišljajući o tome da je opalim štakom, ali da to napravim vjerovatno bi ona mene opalila tavom, po glavi, i onda bi stvarno imala šupljinu.

''Arabella, prestani se ponašati kao malo djete. Ugledaj se na Erica.''- pokazala je u Ericovom smjeru koji je na palačinke nutelom crtao smajliće dok su mu prsti i lice bili totalno zamazani.

''Iliii se nemoj ugledati na Erica.''- promrmljala je. Zakolutala sam očima i podigla pogled na sat. Petnaest do osam. Dap, definitivno kasnim danas.

''Okej, Eric, odvedi Arabellu u školu.''- majka se oglasila nakon par minuta i dobacila mu ključeve.

''Molim?''- pogledao ju je zbunjeno. Hehee, neka mu.

''Odvedi sestru u školu, neće valjda hodati pješke?''- 

''Zašto nebi hodala pješke?''-

''Jer ima nabijeni zglob.''- ljutito je uzdahnula.

''Zašto onda ide u školu? Kako će hodati po hodnicima?''- upitao je jedući.

''Khm..slažem se!''- potapšala sam Erica po ramenu keseći se.

''Dosta, ti!''- uperila je prst u mene-''...stavi rusak na leđa i briši odavde, a ti!''-sada je prst uperila u Erica-''...pomozi sestri i odvedi je u školu.''- okrenula nam je leđa i bacila se na pranje posuđa.

''Ugh...''- Eric je promrmljao i zakolutao očima.

_________________

Lagano sam hodala prema školi s Justinom s ljeve strane i Hellen s desne. Podigla sam pogled prema ulazu u školu i ugledala Zayna kako stoji naslonjen na zid i smije se zajedno s Kyleom. Ošamućeno sam gledala njegovu crnu kosu, kožnu jaknu, tamnu majicu s v izrezom i jeans. Zašto toliko dobro izgleda? 

''Ari.''- Hellen me vratila u stvarnost i pomogla da izbjegnem sudar sa stablom.

''Hvala.''-tiho sam rekla i nasmiješila joj se.
"Ari, ovaj, šta se tiče Finna..."-Justin se oglasio nesigurno me gledajući.
"A-a. Ne. Reci mu slobodno da me zaboravi. Ako se nije javljao svo ovo vrijeme, ne mora ni ostatak života."- osjetila sam kako mi se obrazi crvene od ljutnje.
"Ali-"
"Na-a-a-ah. Nope. Nema šanse."- prekinula sam ga.
"Okej..."- popustio je i pomogao mi da dođem do učionice.
Sjela sam u klupu u sredini ostavljajući štake sa strane. Pogledala sam oko sebe i ugledala Kylea i Zayna kako ulaze u učionicu i sjedaju u prvi red, a iza njih Emma koja mi se široko nasmiješila čim me ugledala.
"Znaš li ti da ja uopće nisam spavala,i sada se osjećam hiperaktivno iako znam da ću za pola sata mrziti sve ljude oko sebe jer uvijek tako bude i nemogu prestat pričat a nedostaje mi zraka."-duboko je udahnula, sjela pored mene i pogledala me onim luđačkim pogledom.
"Jesi li vidjela Casandru?"- upitala sam ju prisjećajući se jučerašnjeg 'incindenta' ako bi to mogla tako nazvati.
"Shh, jesam. Ali uspjela sam ju izbjeći. Mislim da će me ubiti ako me vidi."- nakesila se. Smoreno sam zabila lice u dlanove prisjećajući se jučerašnjeg događaja. Dakle nakon što su Zayn i Emma skontali da ne mogu hodat došli su po mene i svi smo se zaključali u Zaynovu sobu dok je izvanka Casandra doživljavala psihičke napadaje derući se kako će nas sve zaklat.
Uglavnom, kada je Zaynova i Emmina mama došla, Casandra je morala otići, hvala Bogu.
"Mislim da će prije ubiti mene."- nakesila sam se.
Emma se nasmijala i ušutila kada je ugledala profesora kako ulazi u učionicu. Pomalo sam odmjerila profesora i zbunjeno zastala. On sigurno nema više od trideset.
Ne mogu vjerovati da tako netko zgodan i mlad troši svoje živce na nas.
"Hej, Ari."- Emma me udarila u rame nakon par minuta slušanja profesora kako govori o nekom projektu.
"Molim?"-
"Nemoj toliko očito da mjerkaš profesora."- nasmijala se.
Skamenjeno sam ju pogledala.
"Uhm, toliko je očito?"-
"Dap, čak je i Zayn skužio. Vjerovatno se zato i mršti."- tiho se zahihotala. Skrenula sam pogled na Zayna i shvatila kako bulji u mene sa nekim mrkim pogledom.
"Em, on se uvijek mršti."- potapšala sam ju po ramenu i vratila se nazad svom odmjeravanju. Mislim, nije kao da ću nešto napraviti, ne planiram da radim Aria-Ezra dramu. Potiho sam se nasmijala sama sebi. Čoviječe sama se sebi smijem,nisam normalna. Moram da pogledam zadnju epizodu od Pretty Little Liars, skroz sam zaboravila na tu seriju od svih ostalih. Mislim, da previše vremena trošim na serije, dovraga pratim ih barem deset.
"Možda gospođica Summers može da odgovori na pitanje?"- profesorov glas me vratio u stvarnost.
"Umh, ovaj...što?"- upitala sam zbunjeno.
"Koja je tema Great Gatsby-a?"- upitao je. Great Gatsby? Govori li on o filmu sa Leonardom Dicapriem?
"Uhmm..."- promrmljala sam zbunjeno ne znajući odgovor.
"Summers, jesi li pročitala lektiru?"- počeo je da se približava sa ljutitim izrazom lica. Lektiru? Imali smo lektiru? Ali, pa bila sam u bolnici! Kako sam mogla znati?!
"Ja, pa...nisam."- tiho sam promrmljala moleći sve bogove da me čuju.
"Oho, a zašto to?"- zlokobno je upitao imajući nekakav sotonski izraz na licu koji je govorio "dobrodošla u pakao". Okej, previše Supernaturala. Čak ni ne liči na Crowleya.
"Summers, kazna."- progovorio je i odšetao.
"Ali, kako? Pa, nisam mogla da pročitam nisam bila u školi čitav tjedan!"- zaderala sam se za njim.
"Odlično, znači imala si više vremena za čitanje."-
"Kako sam mogla da čitam sa nogom u gipsu!"- protestovala sam. Nemože samo tako da me kazni. On uopće nije kao Ezra, i kad malo bolje razmislim nije ni zgodan. Ezra nikad nebi ovo napravio.