Ulazim u kuću i molim toga da je u njoj što manje članova moje sulude porodice kojoj u zadnju sedmicu dana pripadaju i Harry i Anne koji kao da se namjeravaju vratiti doma.Zaboravila sam napomenuti da je tu i Erin te da mi njene i Harryeve ljubavne izjave dižu dlake na glavi. Činjenica da je Harry voli,a da toliko nešto krije ne sluti na dobro. Nije dobro što shvatam , da pored Nore i nemam neki adekvatni društveni život koji sam prije konstanto vodila.Valjda se to s vremenom promijenilo.
Uspinjem se uz stepenice prije nego iko primjeti da sam došla.Moja soba,i ujedno moja omiljena prostorija u ovoj kući , zaokupirana je opštim neredom koji je nastao jutros.Mada,sada izgleda više strašno nego prije.Otpuhujem i sklanjam koji komad odjeće sa poda kako bih prošla.Spuštam torbu na stolicu i stavljam ruke na bokove smišljajući kako na najbrži mogući način riješiti ovaj problem.I ja,kao plavuša,shvatila sam da nema tog 'najbržeg' rješenja osim da zasučem rukave i bacim se na pospremanje što sam mrzila.
...
Nakon što sam mislila da ću samo zgurati onu odjeću u ormar, završila sam na tome da sam generalno očistila sobu i da je to sada mnogo ljepše izgledalo. Počastila sam se pudingom koji u zadnje vrijeme i nisam pretjerano jela iako je to nešto što uvijek mogu i volim. Televizija danas nije ostavljala nikakav normalan program za gledanje osim sapunica koje uglavnom završavaju sve na isti fah.
Ugasila sam televiziju u sobi i izašla u hodnik.Izgleda da sve do ovog trenutka nisam primjetila da sam sama u kući i da mi škripanje ulaznih vrata ukazuje na to da je neko stigao. Prepoznala sam Harryev smijeh uz zvuk poljubaca.Da pogodim s kim je?!Sa Erin ,naravno.
"Hej" mahnula sam im hladno sa vrha stepenica i nisu me ni pogledali dok su gurali jezik jedno drugome u usta.Još samo čekam da imaju seks ispred mene i misija obavljena.Prevrćem očima i prolazim pored njih kako bih nazvala Noru.Nadam se da i ona trenutno nije zauzeta sa Collinom.
Kroz par zvonjenja , odgovorila mi je.Hvala Bogu.
"Pa zdravo " nasmijala sam se.
"Ćao i tebi , znamo li se?" našalila se i ovo je bio naš uobičajni pozdrav, još od srednje škole.
"Ovaj,šta radiš osim što danas nisi imala predavanja?"bilo mi je krivo jer se ta mala izležavala kod kuće dok sam ja trpila Tomlinsona i njegove ispade. Ispad na vratu,oh.Potpuno sam zaboravila.K'vragu,malo je reći zaboravila.Nisam se ni pogledala u ogledalo otkad sam došla.
"Sarkazam na nivou, trenutno udaram brata jer mi pokušava oteti telefon " ah,to objašnjava viku koja je dolazila sa druge strane slušalice.I već njih dvoje zamišljam u glavi. Mala Nora i brat tinejdžer.Luda kuća. Vraćam se ja na svoju kući i kupaonicu koju smo imali u prizemlju.Spremam se da vidim šta je taj čupavi gad napravio mom vratu.
"Ostavi se brata i dođi do mene !"zapovjedam joj dok uvrijeđeno prstima prelazim preko ljubičaste modrice na vratu.Treće koju je on napravio.Ovo postaje zamorno.Trebala bih nekako reagovati,učiniti nešto.Potrebno mi je nešto,a nikako da razgovjetnem šta?!
"Ali zašto? Mrzim kada si tako nastrojena.." čujem kako vrišti i lupa nečime. Ne želim znati šta radi tamo.
"Daj pobogu,nismo se vidjele ima tri dana i ja to mrzim.Uostalom ne želim biti sama u kući sa ovo dvoje čudaka." nasmijala mi se iako je imala važnija posla.
"Pa onda jednostavno izađi iz kuće!" ma nemoj mi reći?
"Ovaj telefonski razgovor se previše odužio,jednostavno se pojavi " uzdahnula sam dok sam se trudila pustiti kosu i tako prekriti modricu. Kako nisam uspjela,pomakla sam kapuljaču dukserice i nešto manje se primjetilo.
"Dobro ,dobro" znala sam da trenutno prevrće očima pa sam joj prekinula prije nego je ona uspjela to meni učiniti.Kada sam izašla iz kupaonice , spustila sam fiksni telefon na ormarić ,a Harry je sišao i na sebi nije imao ništa..Čekaj , ništa?Širom sam otvorila oči dok nisam primjetila da ipak ima bokserice.Još me samo srčani trebao strefiti.
![](https://img.wattpad.com/cover/15547094-288-k988914.jpg)
ESTÁS LEYENDO
Marked /Obilježena/
FanficI da smo nastavili da tjeramo inat,sada bi nas drugi maksimalno krali jedno od drugog,ali taj inat smo prevazišli ne znajući šta nas je snašlo.Sada znamo,i niko nije mogao oduzeti ono što imamo i ono kroz šta smo prošli da bi došli do toga. ...