VATRA #2 / Ante Rebić Ff

XXXIII

~ Daj mi minut dva da te ljubim i volim
da opet osjetim to ~

Matea P.O.V.

Jedan od glasova je bio Janin, a drugi od osobe koju sam najmanje očekivala ovdje - Tina, odnosno Roberta. Nisam mogla vjerovati svojim ušima, no zato je kao potvrda bila odraz njih dvoje koji sam vidjela u staklu prozora.

"Uprskao si! Totalno si uprskao!" Jana je vikala na njega, a ja sam mirno stajala uz zid i slušala o čemu oni dvoje imaju razgovarati. Nisam Roberta niti očekivala ovdje i zato sam jako neugodno iznenađena. Sve što želim je otići i nikad više ga ne vidjeti, a mislila sam da se odselio u Zagreb. Ali, opet želja da čujem njihov razgovor je prevladala. Srce mi je opet počelo brzo lupati. 

"A što da sad radim? Znaš da si mi dužna još ovih 10 tisuća!" opomene je Tin, a ja skupim obrve. Ante mi je rekao da su oboje dobili kaznu od deset tisuća kuna i nije mi bilo jasno zašto bi Jana bila njemu dužna te novce. Sve u svemu, nastavila sam nepomično stajati uz zid i slušati što se događa i što je tema razgovora. 

"Ja? Ja sam ti dužna? Od svojih novaca koje si upravo dobio ćeš moći izdvojiti toliko, mene ne miješaj u to." skupim obrve i ne vjerujem o čemu oni govore. Kakvi novci? U odrazu stakla sam vidjela da Jana mlatara rukama te se nasloni na šank. 

"To nije bio dio plana!" Robert joj kroz zube kaže i čujem udarac te se odmah uspaničim, no shvatim da je udario o šank rukom. Valjda nije toliki idiot i budala da ide udarati žensku osobu nakon svega što je meni priredio. 

"Sam si kriv za to, nisi mogao znati da će te Ante otkriti." postalo mi je muka i glava me počela boljeti, a kroz tijelo su mi prolazili trnci.

"Uff... nek gori u paklu!" uzvikne Robert i opsuje glasno, "Znaš i sama da meni ovaj novac treba, hitno da si okrenula onaj broj i rekla da nadoplati još." naredi Jani, a ona se glasno nasmije.

"Riješi sam to." kroz smijeh mu odvrati. Shvatim da je Adrijan imao pravo, nešto opako se dogodilo s Janom. Ona je cijelo vrijeme znala za Tina, a ako je još novac u pitanju, tu je nešto opako iza toga što tek trebam saznati i što ću nadam se saznati. Stisnula sam šaku i zagrizla si usnu da nastavim slušati ovo dvoje. 

"Jesi normalna? Prošli put kad sam je nazvao i rekao joj da želim prekinuti s Mateom sam umalo dobio izbačaj s faksa, a polagao sam zadnji ispit." izbrblja Robert oštro, a ja se molim da nije ono što počinjem misliti da je, "Mučim se cijelu godinu u onom prokletom kafiću kako bi uzdržao Kristinu i mog sina, a uz to si stvaram temelje za budućnost kako bi konačno mogao ostvariti neku dobru karijeru."

"Eto, ovo ti je bilo savršeno iskustvo, barem si to dobio, Tin." naglasi ovo njegovo lažno ime na kraju, a ja osjećam kako mi se suze nakupljaju u očima što nije nimalo dobro. 

"Dat ćeš mi svoju polovicu!" 

"Nema šanse! Nismo se tako dogovorili.

"Jano, surađuješ s Jasminom i znaš dobro kakva je. Ako ne tražiš još novaca, kunem ti se da ću se potruditi da te sravna sa zemljom." srce me zaboli na spomen imena moje majke i osjećam se kao da me netko izbo nožem direkt u njega i probio ga skroz. Spustila sam se uz zid lagano klizeći do poda dok su mi suze nečujno padale sa obraza. Zatvorila sam oči i duboko uzdahnula, shvaćajući da je ovo bila igra i da sam ja bila meta osoba koje sam smatrala najbližim u mom životu. 

"Ne prijeti mi! Nisi jak toliko koliko se činiš. Jako si slab i dobro znaš da si ovo sve jedva izveo. Zapravo, da ti priznam, nisi za glumu. Previše se uneseš u ulogu i pomiješaš svoje osobine i osjećaje, a to nikako nije dobro. To bi ti trebala biti prva lekcija na fakultetu. Ja se osjećam kao da sam ga položila, a ne ti."