Ten Days With My Devil/h.s./

59./Maybe.../

''My body needs a hero,come and save me

Something tells me you now how to save me

I've been feeling real low,oh i need you

Come and rescue me…''-pjevušim tiho riječi pjesme dok u kuhinji radim neki 'sendvič'.

Jedva nekako baratam priborom jer imam debele zavoje na rukama.Harry još spava,tako da moram biti što tiša.Njega može probuditi i samo moje disanje.Što je čudno jer se on uvijek probudi prije mene,osim onaj jedan put kada sam pobjegla od njega.

U šalicu sipam vrelu vodu iz kuhala i pokušavam ju primiti u ruke.Malo se nagnula i opekla mi prste,isti trenutak stvorila se na podu.Rasipala se u milijun komadića i stvorila prilično glasan zvuk.Voda je poprskala moje noge i namještaj koji se našao pored.

''Kvragu!''-tiho psujem.Zašto uvijek ja moram nešto razbiti?

Uzimam maramice i pokušavam obrisati vodu.Naravno usput sam i sebe smočila…

Čujem blage korake i jako zijevanje.

''Dobro jer ti znaš koliko je sati?''-govori nekako iznervirano.Prevrćem očima na samo njegovo pojavljivanje.U zadnje me vrijeme sve užasno nervira..Pitam se ima li on još onaj pištolj da se na nekome iživim?!

Podižem se sa poda i bacam mokre maramice u smeće.

Izbjegavam njegovo besmisleno pitanje,jer od toga može nastati samo svađa,ništa drugo.

''Danas idem do fakulteta.''-sinoć mi je došla želja da se vratim,počnem učiti,prođem na ispitima.Ali ovaj problem u meni mi to onemogućava.

''Da te ja odvezem?''-toliko je 'brižljiv' u zadnje vrijeme.

''Ne…''-preskočila sam jedan dio,koji je zapravo i važniji od mojeg odlaska do fakulteta.Odlazak u policiju.To sam dosta dugo odgađala i bilo bi vrijeme da to obavim.Moram skinuti krivnju sa Harry-a.A to je sve zbog onog kreten Liama,kunem se ako naiđem na njega..pretući ću ga jače nego li je Harry onu noć.

Pogledao me zbunjeno,ali svejedno neću mu reći istinu.!

Prišuljao mi se iza leđa,naslonio svoja prsa na mene i ruke stavio na moj trbuh.

Glavu stavio u moj vrat i upijao parfem.Odjednom smo si tako dobro,čudno je to…

Nasmijala sam se par puta,jer su me njegove loknice škakljanja a na to sam i preosjetljiva.

Trebala bi zapravo uživati u ovim sitnim trenutcima nježnosti,jer priznajmo ne događaju se baš često.

''Harry…?''-tiho sam izgovorila njegovo ime.Prekinuti ću ovo iako sam već rekla da bi trebala uživati.

''Hmm?''-odgovara zamišljeno.Želi se okrenuti da me može pogledati u oči,ali sprječavam to tako što sam njegove ruke još jače pritisnula o moj trbuh.

''Mogu li posuditi tvoj auto?''-molim Boga u sebi da pristane jer para nemam za taksi.

Oduživao je tako što je ostavljao mokre poljupce na mojem vratu.Izluđuje me.

''Možda..ovisi..''-uvijek postoji nešto.

''O čemu?''-pitam.Sad će sto posto izvaliti nešto pervezno,kao i uvijek.

Nasmijao se pa nastavio.

''Ako mi dozvoliš da te večeras kaznim za ono bježanje od mene…''-znala sam,točno sam znala.Njegove ucjene sastoje se samo od seksa,seksa,seksa o jesam li spomenila seks.

''Možda,ovisi…''-sada ću i ja njega malo ucjenjivati.

Sada sam se ja malo nasmijala.

''O čemu..?''-i on dobro zna koju igru mi igramo.

''Ummm…da me dočekaš gol u krevetu.''-nikada nisam mislila da ću ovo moći izgovoriti.Doslovno sam se ispovraćala u sebi.

Nasmijao se,sigurno se ion iznenadio perverzijom koja mi je izašla iz usta.Izvadio je ključeve iz džepa i dao mi ih.

*

*
*

Stojim ispred fakulteta i razmišljam.Mislim nema se tu nešto puno za razmišljati,jednostavno se moram ispisati.Otvaram teška staklena vrata i prizor uopće nije lijep.Došli su brucoši,još davnih dana,ali ja sam to zaboravila,jer faks nisam posjećivala.Barem ne redovito.

Milijun novih,stranih pogleda na meni.Ali trenutno ću se pokušati ne obazirati na to,jer imam i važnijeg posla.

Hodnikom krečem prema uredu ravnatelja.Što se dogodilo sa starom Lolom koja je bila odlikašica i redovito dolazila na nastavu.Hmm,izgleda da je odlepršala…

Kucam par puta na vrata prije nego li ulazim.Stara gospođa,poznatija kao 'Gđica.Amber' sjedila je za svojim starim prašnjavim stolom.Potpisivala je papire i razgovarala na telefon.

Iznenada je prekinula sve radnje kada me je ugledala.Silne naše svađe,kazne i ostale gluposti izgleda još nije zaboravila.I sama je sigurno znala da ju 70 posto učenika na ovom fakultetu ne voli,ali baš mene je izabrala da joj budem meta.Već u sebi razmišljam što bi joj sve rekla,ali moram se suzdržati.Moram biti 'pristojna' da mogu pauzirati jebenu godinu.

''Dobar dan.''-malo sam snizila svoj glas.Odvratno,želim ju pretući.I previše mi je išla na živce.

''Gospođice Jackson!''-čujem joj po glasu koliko ne želi da sam ovdje.Hah,misli da je meni lako što moram glumiti nekakvu vrstu 'dobrice' prema njoj?!

Sjedam na stolicu preko nje .Plave oči koje su izblijedile ,polu sjeda kosa i sivo odijelo.

''Što trebate Gospođice Jackson?''-hoće li me prestati zvati tako?Što fali Loli?Očito nije profesionalno.

''Htjela bi znati mogu li pauzirati jednu godinu?''-odmah prelazim na temu.

''A zašto bi to htjeli?''-zato jer me dečko napumpo,eto zašto!Ako joj to kažem istog trena će me izbaciti.Laži Lola,to ti najbolje ide!

''Pa i vi dobro znate da je meni mama u komi...''-zastajem.''Ja i sestra bi trebale zaraditi malo novaca za kuću,režije i za mamine aparate i lijekove.''-ovo je definitivno najbolja laž koju sam mogla smisliti.

''Tako znači…''-govori dok okreće ekran kompjutera prema sebi.Nešto tipka i prelazi pogledom preko zaslona.

''Bojim se da to neće biti moguće!''-molim?Kako misli 'neće biti moguće'!?

''M-molim?''-odgovaram mucajući.

''Ovdje piše da ste većinu sati propustili…''-eto ti na Lola!Kad si prelijena!Predivno,neću valjda sad dolaziti trudna na faks!?

''Molim vas Gđice Amber,ovo mi je jako važno.''-preklinjem,lažirajući neke suze u očima.

Pogledala me je i uzdahnula.

''Huh,dobro vidjeti ću što mogu.Ali to ne znači da ne morate dolaziti na faks sljedećih tjedan dana!''-dobro je,uspjela sam.

''Hvala vam!''-govorim dok ona klima glavom.Izlazim iz ureda,na licu mi se pojavljuje smiješak i veliko olakšanje.

Još samo jedan problem…Liam i policija.