Ivan Valić, mladić buntovne naravi, bavi se mračnim poslom kako bi zaradio za sebe, a na neobičnom mestu zapaža tamnu siluetu kako u kontejner baca misterioznu torbu. Isprva mu to nije ništa neobično za taj deo grada gde on prodaje drogu, ali kada z...
~ Moj tata ~ ●172.deo● ✦Astra✦ Par dana nakon što sam provela prvu noć do zore u Maksovom zagrljaju, rekao mi je da ima iznenađenje za mene. Uprkos svoj mojoj upornosti, nisam uspela da saznam ni trunčicu onoga što je planirao. Magdalena je već počela da iznosi svoje teorije i nagađanja dok sam obilazila radnje po gradu tražeći savršenu haljinu za izlazak. Rekao mi je da se obučem najlepše što mogu i baš onako kako ja želim. To je malo teže u mom slučaju, ništa mi ne odgovara..! Magdalena: Izvešće te na neku večeru i zaprositi te, sigurna sam! Astra: Mislim da je ipak u pitanju samo večera, a ne i prosidba. Bilo bi prerano... Magdalena: Ma pusti me da se nadam! Piskutavo je nabrajala šta bi se sve moglo dogoditi na večeri, a ja sam se svakoj stvari smejala. Pominjala je i bal, mogući ples pod maskama, neku intimu u toaletu restorana... Magdalena: Šta ako te odvede u svoj krevet..?! Astra: Nee... nećemo to još uvek. Magdalena: Nikad se ne zna..! Sada je našla novu temu za razvlačenje, pa sam morala da je brzo okončam. Izvukla sam se uz izgovor da sam zapazila jednu haljinu i da želim odmah da je probam. Prekinula sam razgovor, pa sam se sada potpuno posvetila traženju haljine, ali i cipela. Prolazila sam između redova izloženih haljina i svaku sam dotakla dlanom. Skupila sam obrve razmišljajući da li sam zaista spremna ako dođe do takve intime između nas dvoje? Da li je prerano? Da li je pogrešno? Sa Rafaelom nikada nisam bila spremna na to, a sa Maksom... možda sam i spremna. Možda i nikada neću biti spremna, a desiće se. Za oko mi je zapala haljina lila boje duge do poda. Po rubu dekoltea su bili prišiveni sitni kristali i imala je prorez na levoj strani, baš za izbacivanje noge. Astra: Ova je prava..! Odmah sam je skinula sa ofingera i potrčala ka kabini za presvlačenje. Zaključala sam se unutra i skinula svoju odeću sa sebe. Haljina mi je klizila po koži kao salivena i čim sam pustila svoju kosu preko ramena, bila je pravi pogodak. Kristali su sijali na mojim grudima i izraz je bio taman - ne previše otvoren, a dovoljno izazovan za Maksa. Zakikotala sam se tiho, ali me je zvuk telefona prekinuo u tome. Baš zna kada treba da zove..! Astra: Hej..! Maks: Spremaš li se, zvezdo? Astra: Spremam se u tržnom centru. Maks: Znači da očekujem nešto neviđeno? Astra: O da, pripremi se. Nisam mogla da obuzdam svoje leptiriće u stomaku kada se njegov duboki smeh začuo sa druge strane. Maks: Jedva čekam večeru onda. Odao se nesvesno, ipak je večera u pitanju..! Ugrizla sam se za usnu i odložila telefon nazad u tašnu. Itekako ćeš se iznenaditi, ljubavi...! ✻VEČE✻ ✦Maks✦ Uredno sam zakopčao dugmad na beloj košulji i navukao sivi sako preko. Pre nego što sam izašao iz kupatila, prsnuo sam par puta parfem oko vrata i oko zglobova na rukama. Nisam nešto često nosio sakoe jer su mi glomazni, ali večeras moram obavezno. Spakovao sam u manju ukrasnu kesicu mali poklončić u plišanoj kutijici, te sam napustio stan. Nije mi dugo trebalo da dođem do Astrine zgrade, te su me Ivan i Anastasija pustili da sačekam Astru u njihovoj dnevnoj sobi. Zaista joj treba dosta vremena da se spremi, ali meni se ne žuri. Rezervacija ionako traje čitavu noć. Astra: Izvini što si me čekao... Zabacila je dva pramena kose koji su joj padali po licu, dok joj je ostatak bio skupljen u zategnutu punđu. Po prvi put sam osetio da sam ostao bez daha. Svetlo ljubičasta haljina joj je pomalo stezala telo, ali je bila savršena za nju. Sitni detalji su je činili još lepšom, a kroz prorez je izbacila blago preplanulu glatku nogu da su srebrne štikle zasijale na njenim stopalima. Maks: Astra... Polako sam joj prišao i uhvatio za ruku. Sada sam ja taj koji je ostao bez reči pred njom i njenom lepotom. Otisnuo sam nežni poljubac na njenu ruku i izmamio joj sladak smešak. Ivan: Divni ste, deco..! I Astrina mama se smešila nežno gledajući nas, te sam Astru izveo iz stana držeći je za ruku. Astra: Sviđa li ti se moja haljina? Maks: Oduševljen sam, to je prava reč... Zarumenela se sevši pokraj mene u autu, te sam znao da će se moj mali komad nakita savršeno uklopiti uz njenu haljinu.
¡Ay! Esta imagen no sigue nuestras pautas de contenido. Para continuar la publicación, intente quitarla o subir otra.